Plenković komentirao pitanje vjeronauka u školama: To je naša tradicija, to je naša praksa

"Mi ćemo nastaviti biti odvjetnici BiH, naročito prava Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kao i do sada snažno ćemo podupirati BiH, razvijati suradnju sa sva tri konstitutivna naroda, sa svim građanima BiH, biti ona država koja će podupirati BiH na putu prema EU i prema Sjevernoatlantskome savezu", rekao je Plenković na konferenciji za novinare nakon susreta sa zamjenikom predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH i čelnika HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

Hrvatski premijer boravi u ponedjeljak u Mostaru gdje sudjeluje u ustoličenju novog mostarsko-duvanjskog biskupa Petra Palića, koji će na tom mjestu naslijediti mon. Ratka Perića.

Na upit o najavama vodećih bošnjačkih dužnosnika kako će na izborima 2022. preglasati Hrvate u BiH i nametnuti dužnosnike na nižim razinama, a ne samo člana BiH Predsjedništva Željka Komšića, Plenković je rekao kako je važno da se poštuje slovo i duh Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.

"Ukoliko se poštuje načelo legitimnosti političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, takvih pitanja niti nema. Mi smatramo da je to temelj bez kojega je teško imati pravično i učinkovito funkcioniranje institucija, osobito predstavničkih tijela", rekao je Plenković.

Izrazio je očekivanje kako će vodeća hrvatska i bošnjačka stranka HDZ BiH i SDA postići dogovor o izmjenama Izbornoga zakona kako bi se prestalo s praksom preglasavanja Hrvata.

"Ja vjerujem da taj dijalog treba dovesti do određenih pomaka koji će u biti svojim sadržajem izbjegavati situaciju u kojoj se jedan narod, u ovome konkretnom slučaju hrvatski narod, osjeća zakinut", dodao je hrvatski premijer.

Čelnik HDZ-a BiH Čović rekao je kako je ranije Izetbegovića upozoravao da je nametanje političkih predstavnika u prošlosti rezultiralo problemima, navodeći slučaj kosovskog političara Sejdu Bajramovića, kojega je srbijanski vrh sa Slobodanom Miloševićem nametnuo kosovskim Albancima. Dodao je kako je posljednja Izetbegovićeva poruka povezana s pokušajem odvlačenja pozornosti s problema u stranci i raskolima.

Komentirajući rasplet situacije na jugoistoku Europe nakon izbora u Crnoj Gori i pregovora između Srbije i Kosova, Plenković je istaknuo kako se Hrvatska zauzima za stabilnost u svim susjednim zemljama.

"Ono što je za Hrvatsku bitno jest da postoji stabilnost, da postoji mir i da se smanjuju tenzije, te da se stabiliziraju trgovinski tokovi. U svemu tome vodimo račun o hrvatskoj manjini i o Hrvatima u Srbiji. Žao nam je što zbog podjela dviju hrvatskih stranaka nije dosegnut prag u Crnoj Gori kako bi imali zastupnika, predstavnika hrvatske nacionalne manjine", rekao je Plenković.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je nakon razgovora s čelnikom HDZ-a BiH posjetio biskupski dvor u Mostaru gdje je razgovarao s mostarsko-duvanjskim biskupom na odlasku Ratkom Perićem i njegovim nasljednikom Petrom Palićem. Plenković S izaslanstvom sudjeluje na misi za zaređenje novog mostarsko-duvanjskog ordinarija.

U Mostaru je u nedjelju otvoren Biskupijski kulturni centar, čiju je gradnju financirala i hrvatska vlada, te je predstavljena knjiga "Pođite i propovijedajte", biskupa u odlasku Ratka Perića.

Plenković: Bilo bi neobično za zemlju s toliko katolika da nigdje ne bude ničega

Premijer Andrej Plenković kazao je u ponedjeljak da ne razumije izjavu pravobraniteljice za djecu kojoj je neprihvatljivo da se vjerski sadržaji u nekim školama prakticiraju izvan vjeronauka, te dodao da bi bilo neobično da u zemlji s toliko katolika, nigdje ne bude ničega.

"Što se tiče sadržaja u predstavama, mislim da živimo u slobodnoj zemlji i da bi bilo zaista neobično da u zemlji gdje imamo toliko vjernika, toliko katolika da sada najedanput nigdje ne bude ničega", kazao je Plenković medijima prilikom posjeta Mostaru.

Kazao je da ne razumije izjavu pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat-Dragičević koja se o vjerskim sadržajima izvan nastave vjeronauka u školama osvrnula u inervjuu za Hinu. Rekla je da njezin ured “uočava kao problem da se nerijetko vjerski sadržaji u nekim školama prakticiraju i izvan nastave vjeronauka, npr. prilikom održavanja školskih priredbi” te dodala da to smatraju neprihvatljivim.

Plenković je ustvrdio da ne vidi što bi se time postiglo i da je, dapače, to naša tradicija, praksa i identitet. 

“Ja zaista tu ne vidim kako bi moglo biti da i takvih sadržaja nema u predstavama. Ne razumijem tu izjavu”, poručio je Plenković. 

Pravobraniteljica za djecu osvrnula se i na probleme s organizacijom nastave vjeronauka u školama pod mjerama zaštite od korona virusa koje ne preporučuju miješanje razreda, pa neka djeca koja ne pohađaju vjeronauk, ipak prisustvuju nastavi vjeronauka, ali u njoj ne sudjeluju. 

"Smatramo da se nastava vjeronauka, kao i svakog drugog izbornog predmeta, treba organizirati na početku ili kraju nastave, a predlažemo i uvođenje alternativnog izbornog predmeta za djecu koja ne pohađaju vjeronauk, po uzoru na etiku u srednjoj školi", kazala je pravobraniteljica. 

Na to je Plenković poručio da, što se tiče organizacije satnice školskih predmeta, vjeruje da svaka škola vodi računa i da donose pragmatična i za učenika dobra rješenja.