Plenković i Milas: Treba produbiti odnose s hrvatskim iseljeništvom, ali zahvalni smo na lobističkom angažmanu

Razvoj suradnje, izazovi povratka i useljavanja u Hrvatsku, globalna prepoznatljivost Hrvatske, kao i njezin vanjsko-politički položaj bile su glavne teme druge sjednice trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH.

Premijer Plenković je naglasio da je od zadnjeg sastanka, prije godinu dana, Hrvatska dodatno osnažila međunarodni položaj. 

"Tri dana pred desetu obljetnicu članstva Hrvatske u EU, možemo reći da smo praktički zaokružili sve ono što je bilo strateški važno za hrvatski narod, za mladu hrvatsku državu u svega 30-ak godina", rekao je premijer podsjećajući da su od 1. siječnja realizirana dva cilja dublje integracije EU - schengenski prostor i europsko područje.

Plenković: Zahvalni smo snažnom lobističkom angažmanu Hrvata izvan Hrvatske 

Zahvalio je svima koji su pridonijeli jačanju međunarodne pozicije Hrvatske, ali i posebno snažnom lobističkom angažmanu brojnih Hrvata izvan Hrvatske koji su bili vrlo utjecajni u granama hrvatskog političkog, diplomatskog ili zagovaračkog djelovanja u nizu glavnih gradova, zemalja u kojima žive ili rade u međunarodnim organizacijama.

Državni tajnik Zvonko Milas istaknuo je da primjećuje važne iskorake u odnosu Hrvatske s hrvatskim iseljeništvom od 2016. "Podupiremo sve kvalitetne inicijative, sve organizacije, potičemo novu vrstu suradnje, pokušavamo ujediniti i približiti hrvatsku globalnu obitelj, a pogled smo usmjerili i na mlade generacije, na one koji dolaze", rekao je.

Zahvalio je lokalnim i županijskim samoupravama na suradnji, i to posebno na pojednostavljenju postupka povratka hrvatskim iseljenicima.

Na sjednici su se osvrnuli i na položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. "Danas najbolje vidimo pomake u tom prostoru, vidimo političku reprezentativnost hrvatskog naroda, vidimo da postoji sve veće razumijevanje međunarodne javnosti nakon izbora koji su provedeni u listopadu prošle godine", rekao je Milas. 

Napomenuo je također da se ondje povećava broj stipendija, pruža potpora u izgradnji dječjih vrtića, podupiru projekti braniteljskih udruga, te se nastoji održati prisutnost kako bi Hrvati u BiH znali da nikada nisu ostali sami. Poručio je da Hrvatska stoji iza aktivnosti kojima Hrvati čuvaju svoj identitet te da ih institucionalno podržava, posebice se u Republici Srbiji, Crnoj Gori, "a trudimo se i u Sloveniji".