Plenković: Hrvatska podupire reforme u BiH koje će jamčiti jednakopravnost

 "Mi nemamo skrivenih namjera. Samo želimo da hrvatski narod bude ravnopravan, a BiH ide što brže prema članstvu u Europskoj uniji. To bi najbolje stabiliziralo zemlju i spriječilo nove krize“, rekao je Plenković držeći uvodno predavanje u Neumu.

Dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem, pod nazivom „Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu“, ima za cilj pomoći u pronalaženju puta za transformaciju zemlje čiji je ustav tek jedan od aneksa mirovnog sporazuma iz Daytona te potaknuti donošenje europskog ustava zemlje, naveli su organizatori skupa, zagrebačko i mostarsko sveučilište, pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora u BiH.

Plenković je istaknuo kako službeni Zagreb podupire ustavne promjene koje bi zajamčile jednakopravnu poziciju sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini te prihvaćanje europskih normi iz dijela kopenhaških kriterija za članstvo u Europskoj uniji. 

"Naša politika se bazira na temeljnom načelu ravnopravnosti konstitutivnih naroda koja treba ostati temelj ustavnoga ustrojstva BiH. Za to ćemo se mi, kao jamac i potpisnik Daytonsko-pariškog sporazuma, zauzimati i ponavljati ove teze", dodao je hrvatski premijer.

Plenković je kazao kako je u Hrvatskom saboru prošle godine donesena Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH, koja je po njemu izbalansirana te, što je najvažnije, podržava europski put BiH i ukazuje kako "unaprijediti poziciju najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda".

Po njegovim riječima, ta deklaracija nije usmjerena protiv BiH, nego je u njezinu i interesu sva tri konstitutivna naroda. Kazao je, međutim, kako smatra da su posljednji izbori naštetili tim odnosima jer su se Hrvati osjetili neravnopravno, čime je očito aludirao na izbor Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva  dominantno glasovima Bošnjaka.

"Izbori 2018. objektivno po nama nisu u duhu ni jezika, niti teksta Daytonskog sporazuma", rekao je Plenković i pojasnio da autori Daytonskog sporazuma nisu predviđali ovakav rasplet posljednjih izbora.

"Dogovorilo se tamo (Dayton) da tri naroda budu ravnopravna, pa i u tijelima poput Predsjedništva. Zato je važno da to pitanje razumiju i naši prijatelji u EU", dodao je i podsjetio kako je Hrvatska problematizirala ovo pitanje u institucijama Europske unije.

Hrvatski premijer najavio je da će upravo Hrvatska za vrijeme svoga predsjedanja sljedeće godine kao ključno angažiranje istaknuti integraciju zemalja jugoistoka Europe u Europsku uniju, što sada nije slučaj, jer su brexit i migracijska kriza ovo pitanje posve marginalizirali u EU. Istaknuo je kako se aktualna vlast u Hrvatskoj usprotivila prijedlozima da se podižu ograde ili bodljikava žica kako bi se zaustavila zapadnobalkanska migrantska ruta koja prolazi kroz BiH i Hrvatsku. 

"Ova ima najveći krizni potencijal i zato je važno da Hrvatska, koja je svakim danom bliže ulasku u Schengen, jača svoje kapacitete i sposobnost policije. Nismo optirali za žicu ili ograde. Ne bih volio da je bodljikava žica sada ovdje kada ulazimo u Neum", rekao je hrvatski premijer.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović istaknuo je kako su Hrvati u BiH predvodnici euroatlantskih integracija te da inzistiraju na izmjenama Ustava i Izbornog zakona kako bi se zajamčila jednakopravnost ovoga naroda.

"Želimo izmjene ustava u kojemu nikada više nećemo raspravljati hoće li brojniji narod moći birati predstavnike hrvatskom narodu. Posljednji izbori nisu dali legalne niti legitimne hrvatske predstavnike u vlasti", rekao je Čović. I apostolski nuncij u BiH istaknuo je kako je na području zapadnog Balkana, uz pojedinačna, potrebno uvažavati i kolektivna prava.

"U ovoj regiji nije moguće promatrati samo građanina bez uvrštavanja u vlastitu etničku skupinu. Ovdje je građanin vezan uz etničku skupinu kojoj pripada", rekao je mons. Luigi Pezzurto.  

Na dvodnevnom znanstveno-stručnom skupu posvećenom ustavnim pitanjima govorit će brojni eminentni stručnjaci, ali i visoki dužnosnici iz BiH, Hrvatske i svijeta kako bi dali podlogu za zahtjev za ustavnom reformom. Prethodne dvije godine u Neumu su organizirani  slični skupovi na kojima se pozivalo na ubrzavanje europskog puta zemlje te izmjene izbornog zakonodavstva.