Općinski izbori u BiH zakazani za 2. listopada, ali ne i u Mostaru

Predsjednik SIP-a Ahmet Šantić kazao je kako se to odnosi na izbor novog sastava 74 općinska vijeća u FBiH, 57 općinskih vijeća u Republici Srpskoj, 131 načelnika općina, četiri gradska vijeća u FBiH, šest skupština gradova u RS, deset gradonačelnika te skupštinu distrikta Brčko.

Mostar je za sada iznimka jer su 2009. godine kao neustavne ukinute odredbe gradskog statuta o dotadašnjim izbornim jedinicama u tom gradu, a bošnjačke i hrvatske političke stranke koje su tamo na vlasti od tada nisu uspjele postići dogovor o novom ustroju grada pa u njemu već godinama građani ne mogu glasovati o sastavu tijela lokalne samouprave. 

"Nismo mogli donijeti odluku o raspisivanju izbora za gradsko vijeće Mostara s obzirom na odluku Ustavnog suda BiH", kazao je Šantić.

Izbori za mostarske gradske vijećnike biti će raspisani kada se za to stvore uvjeti, kazao je predsjednik SIP-a navodeći kako je potrebno izmijeniti izborni zakon pa stoga još uvijek postoji teorijska mogućnost da se izbori u takvom slučaju provedu i u Mostaru.

"Kako će se političke stranke ponašati ja ne znam, no ohrabrujem ih i pozivam da učine maksimalan napor i donesu izmjene (izbornog) zakona", kazao je Šantić podsjećajući kako je riječ o zakonskom pravu 90 tisuća građana Mostara da glasuju, a ono im je uskraćeno već osam godina. "Ovako ni ja kao predsjednik SIP-a i Mostarac na izborima neću moći glasovati", kazao je Šantić.

Provedba listopadskih izbora stajat će oko osam milijuna konvertibilnih maraka (oko četiri milijuna eura), a Šantić je ustvrdio kako su sredstva osigurana, s tim da će polovica tog iznosa biti dostupna iz državnog proračuna, dok će drugu polovicu osigurati tijela lokalne samouprave iz svojih proračuna.

Od kraja ovog tjedna počinju teći rokovi za prijavu kandidata, koje će provjeravati SIP kako bi se utvrdilo ispunjavaju li oni propisane zakonske uvjete odnosno je li im izrečena mjera zabrane kandidiranja.

Birački popis zaključen je u ponoć 3. svibnja i na njemu je 3.345.486 birača.

U usporedbi s izborima provedenim 2014. godine to je povećanje biračkog popisa za 67 tisuća osoba.

Glasovati će se moći u u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, no to će ovisiti o broju birača koji za to iskažu zanimanje. "Budu li te brojke nedostatne ili zanemarive to se neće organizirati, no takvi će birači moći glasovati poštom", kazao je Šantić.