Obrana Praljka: obrazložili 43 osnova žalbe, zbog ograničenja u broju riječi

Obrana generala Slobodana Praljka pred haškim sudom, koja je kao i obrane ostale petorice bosanskohercegovačkih Hrvata podnijela žalbu na prvostupanjsku presudu, uvjerena je da će pravni argumenti uvjeriti žalbene suce u neodrživost te presude, kazala je u četvrtak Praljkova odvjetnica Nika Pinter.

"Unatoč ograničenju da žalba smije imati do 50.000 riječi, uvjerena sam da će žalbeno vijeće prihvatiti pravne argumente obrane i da će to dovesti do izmjene prvostupanjske presude", kazala je za Hinu Pinter i dodala da o sadržaju argumentacije ne može govoriti sve do objavljivanja javne verzije žalbe.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu je objavio kako su tužiteljstvo i svih šest obrana podnijeli 12. siječnja žalbe na prvostupanjsku presudu te da je njihov sadržaj tajan.

"Ono što mogu reći je da smo od najavljenih 58 osnova žalbe, zbog ograničenja u broju riječi, obrazložili 43", rekla je Pinter i ocijenila da su stavke tako pravno argumentirane da će očekuje da će žalbeno vijeće Praljkovu žalbu usvojiti.

I žalbe drugih obrana dobro su pravno argumentirane, kaže Pinter.

Sada teče novi rok i do 7. svibnja strane u postupku trebaju podnijeti odgovore na žalbe, kaže odvjetnica Pinter.

To znači da tužitelj odgovara na svih šest žalbi braniteljskih timova bosanskohercegovačkih Hrvata, a obrane odgovaraju na žalbu tužitelja i ostalih pet obrana, ako ocijene da je odgovor na žalbu potreban.

Obrane su nakon objavljivanja nepravomoćne presude najavile žalbe i pri tom navele žalbene osnove. Obrane su tada napisale kako će se žaliti na pogrešnu primjenu prava i pogrešno utvrđeno činjenično stanje u odnosu na postojanje udruženog zločinačkog pothvata, zajedničkog zločinačkog plana, međunarodnog sukoba i pojedinačnih utvrđenja suda o doprinosima okrivljenika u realizaciji udruženog zločinačkog pothvata.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je u svibnju 2013. osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Tužiteljstvo je u svojoj žalbi s koje je djelomično skinuta oznaka tajnosti zatražilo da poveća kazne četvorici bivših čelnika Herceg-Bosne Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću na 40 godina zatvora, objavio je u srijedu ICTY.

Pravomoćna presuda u ovom predmetu, prema planu rada ICTY-ja očekuje se tek u lipnju 2017.

Tužitelji ICTY-ja traže veće kazne za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića

Tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zatražilo je od žalbenog vijeća ICTY-ja da poveća kazne četvorici bivših čelnika Herceg-Bosne Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku i Milovanu Petkoviću na 40 godina zatvora, objavio je u srijedu ICTY.

Tužitelji i obrane šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata 12. su siječnja podnijele žalbe na prvostupanjsku presudu kojom su u svibnju 2013. osuđeni na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Sadržaj žalbi obrane tajan je a tužiteljski je djelomično tajan te je objavljeno da su se tužitelji žalili po četiri osnova i slijedom toga tražili povećanje kazni.

Pravomoćna presuda u ovom predmetu, prema planu rada ICTY-ja očekuje se tek u lipnju 2017.