Obilježena 26. obljetnica stradanja hrvatskih civila i branitelja na Stipića livadi kod Jablanice

Pripadnici ratne Armije BiH pobili su na današnji dan pripadnike HVO-a i civile u obroncima planine Čvrsnice, na teritoriju Jablanice u mjestu usred šume koje se zove Stipića livada.

Stradalo je 33 vojnika i 6 civila, a za ovaj zločin je podignuta samo jedna optužnica pred županijskim tužiteljstvom u Mostaru, međutim, nitko nije odgovarao.

Najteži zločin u jablaničkoj općini nad Hrvatima počinili su vojnici Armije BiH u selu Doljanima 28. srpnja 1993. godine.

Doljani su po popisu stanovništva 1991. godine imali 1049 stanovnika, a od toga je bio 731 Hrvat ili 69,68 posto, Muslimana-Bošnjaka je bilo 316 ili 30,12 posto, a osim njih u selu je bio jedan Srbin i jedan Ostali (maleni, danas jedva prisutan dio bosansko hercegovačkog stanovništva koji se odbijaju izjasniti kao pripadnici neka od tri konstitutivna naroda).

Doljani su udaljeni 12 kilometara od Jablanice, a u njima je sjedište župe sv. Ilije proroka, koja pripada vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Tog jutra Doljane su opkolili i napali pripadnici 44. brdske brigade IV. korpusa Armije BiH, ojačani pripadnicima MUP-a i postrojbe za posebne namjene Zulfikar.

Do popodnevnih sati napadači su ovladali većim dijelom sela te lokalitetima Stropa, Stipića livada i komunikacijskim pravcem koji je vodio prema Gračacu.

Seljani su pokušali spasiti život bijegom, no neki od njih sačekani su u zasjedi kod izvora vode na Stipića livadi...

Zločin u Doljanima otkriven je četiri dana poslije, 1. kolovoza 1993. godine kada su selo oslobodile postrojbe HVO-a.

Očevici su zatekli tijela masakriranih vojnika, nad kojima su se vojnici Armije BiH iživljavali, većina lubanja bila je razmrskana, vađene su im oči, rezane genitalije, sječeni udovi...

Više tisuća vjernika odalo je počast danas pobijenima na ovom prostoru, a posebno sablazni su bili šumovi okolnog drveća koje je, bez obzira na to što to nije dovoljno "izbrendirano", natopljeno krvlju nevinih ljudi. Braća, sestre, muževi, supruge, očevi, majke, kolege suborci... Svi oni su se došli pokloniti pobijenima.

Misno slavlje predvodio je fra Ante Marić koji je tijekom propovijedi više puta ponovio kako ga tišina koja se na ovom mjestu osjeti podsjeća na mjesta na kojima se molio sam Krist. 

Fra Marić je ispričao i jedan događaj koji se ovdje zbio kada je Stipića livadu posjetio sa skupinom djece iz Drinovaca. 

"Došli smo tu i sjeli pomoliti se, pričao sam djeci što se ovdje dogodilo, u tom trenutku do nas je došla jedna mala kamenjarka jarebica koja je vodila sedam mladih sa sobom. Samo je pogledala svakog od nas i polako i tiho se vratila nazad, kao da je znala što se ovdje dogodilo", kazao je fra Marić dodavši da svaki put kad dođe na Stipića livadu osjeća kako tu mora hodati na prstima. 

Prije svečanog misnog slavlja, položeni su vijenci i upaljene su svijeće za sve pobijene, a uz brojna izaslanstva, Stipića livadu je posjetilo i izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora predvođeno predsjednikom Čovićem.

General HVO-a Stanko Baja Sopta rekao je da će Stipića livada ostati zlatnim slovima zapisana u povijesti Hrvata.

"Poštovani poginuli, želimo vam izreći veliko i do neba hvala. Dok bude kucalo naše srce ovamo ćemo dolaziti i reći vam hvala. Stipića livadu nećemo zaboraviti, ona je upisana zlatnim slovima u našu povijest i zapamtit ćemo svako od imena", kazao je Sopta podsjetivši na sve zločine koje je Armija BiH počinila nad Hrvatima u Domovinskom ratu. 

Nakon završetka svete mise upriličeno je druženje za sve prisutne i dijeljen je vojnički grah. 

Jedan od vjernika je i Kutinjanin Viktor Pavrlišek iz udruge maratonaca Sisačko-moslavačke županije. 

Kako je rekao za Direktno, ovo mu je prvi dolazak na Stipića livadu. 

"Dirnut sam onim što sam doživio ovdje, prvi put sam tu, došli smo trčati maraton zajedno s dečkom ovdje, ovo mjesto odiše nekom neobično jezivom tišinom", kazao nam je Pavrlišek. 

Zaista, osim jezive i skromne tišine kojom Stipića livada odiše još je jezivija tišina institucija koje ni gotovo tri desetljeća nakon rata nisu napravile apsolutno ništa po pitanju zločina koje su pripadnici Armije BiH počinili nad Hrvatima. 

Na području cijele Jablanice pod koju spada i ova krvava livada danas živi šest posto Hrvata. Većina ih se nikad nije vratila na predratna ognjišta. Za sve zločine nad Hrvatima u ovom području krivi su isključivo pripadnici Armije BiH s obzirom na to da se na ovom području nikad nije vodio rat s JNA ili s pripadnicima Vojske Republike Srpske.