BUNJEVAČKI JEZIK

NE ODUSTAJU Gradska vlast u Subotici odlučna o uvođenju nepostojećeg jezika, evo što je poručio Žigmanov

Autor

lš/h

Gradska vlast u Subotici riješena je da, unatoč protivljenju hrvatske manjine i Hrvatske, bunjevačku ikavicu proglasi službenim jezikom, pokazao je kraj javne rasprave koja se zaključuje u petak, na otvorenom skupu održanom u sjedištu lokalne samouprave.

23.04.2021. u 16:49
Ispiši članak

"Ovo je u redovnoj proceduri, i na sljedećoj sjednici Skupštine grada bit će promijenjen statut grada kako bi bunjevački bio jedan od službenih jezika Subotice", rekao je šef kabineta gradonačelnik Subotice Sava Stambolić, dodavši kako je riječ o pravu na jezik jedne tradicionalne zajednice.

Time će gradska vlast, koju čine Srpska napredna stranka (SNS) i Savez vojvođanskih Mađara (SVM) izaći u susret zajednici Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost, a koji godinama nastoje standardizirati bunjevačku ikavicu.

Toj se inicijativi na javnoj raspravi suprotstavilo pedesetak predstavnika hrvatskih institucija i organizacija u Subotici, koji su isticali da je bunjevačka ikavica i njihov materinski govor - dijalekt, te ga se ne može standardizirati kao nehrvatski jezik.

"Ovo nije samo pitanje prava pripadnika jedne zajednice, već ima dublje povijesne, političke i identitetske kontekste. Na žalost ovo će se negativno razriješiti spram onih Bunjevaca u Vojvodini koji se smatraju Hrvatima, a kojih je većina", naveo je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov, ukazujući da se njihovi argumenti ignoriraju.

Dodao je kako će proglašenje bunjevačke ikavice službenim jezikom biti na štetu Hrvata u Srbiji, jer je riječ o miješanju u identitetske sporove u zajednici Bunjevaca na sjeveru Bačke.

"Postoji govor. Postoji dijalekt. Novoštokavska ikavica je dio hrvatskog jezičnog korpusa. Od ranije do danas. Ono što postoji kao govorni čin, kao govorna činjenica kod određenog broja ljudi, ne znači da on može biti i jezik u socio-lingvističkom smislu. Možemo imenovati sve svime, ali to ne znači da nešto postoji", rekao je on iznoseći stajalište hrvatske zajednice.

Javna rasprava o inicijativi da se bunjevački proglasi službenim jezikom trajala je od 9. travnja, a konačnu odluku o eventualnoj promjeni statuta grada trebaju donijeti vijećnici na nekoj od sljedećih sjednica skupštine Subotice.

Bunjevačko pitanje dugo na popisu otvorenih pitanja 

Polemike o bunjevačkoj ikavici, i uopće pripadnosti Bunjevaca u Vojvodini, počele su početkom ožujka nakon pokretanja procedure iza koje stoji zajednica Bunjevaca koja niječe hrvatsku pripadnost.

Toj inicijativi oštro se protive DSHV, Hrvatsko nacionalno vijeće, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao i druge hrvatske znanstvene institucije, a Ministarstvo vanjskih poslova RH uputilo je Srbiji dvije prosvjedne note.

Oni su ukazali da je, osim što ne postoji zakonski temelj, bunjevačka ikavica dijalekt hrvatske zajednice na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik i da se ne može izdvojiti iz korpusa hrvatskih govora.

U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od približno 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu, već se deklariraju samo kao Bunjevci. 

Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće, čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića

Ostala većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati Bunjevci.

Takozvano bunjevačko pitanje, o podrijetlu i pripadnosti bačkih Bunjevaca, kao i njihovu govoru, godinama je visoko na popisu otvorenih pitanja Hrvatske i Srbije. 

Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji dugo upozorava da pojedina državna tijela potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu jezikom Bunjevaca ne-Hrvata. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.