Nakon Baranje, Milanović s mađarskim kolegom u Pečuhu: 'Dva kršćanska europska naroda...'

Autor

bl/h

Predsjednik Zoran Milanović rekao je u subotu u Pečuhu Hrvatima u Mađarskoj da mu je osobito stalo do čvršćih veza i zajedništva Hrvata izvan domovine s hrvatskom državom. 

15.11.2025. u 20:59
Ispiši članak

Milanović i mađarski predsjednik Tamas Sulyok u subotu su prvo posjetili mađarsku manjinu u Hrvatskoj, odnosno u Bilju i Kopačevu u Baranji. Potom su se uputili u Pečuh gdje su u koncertnoj dvorani Kodaly, smatranoj jednom od najljepših u Mađarskoj, sudjelovali na obilježavanju 30. obljetnice Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj (HDS) i 35. obljetnice Saveza Hrvata u Mađarskoj.   Posjetima u subotu dvojica predsjednika "potvrdila su kako su naše manjine trajan i čvrst most suradnje i prijateljstva” Hrvatske i Mađarske, rekao je Milanović u svom govoru pred petstotinjak mađarskih Hrvata koji su stigli iz svih dijelova te zemlje. 

Ti "važni i simbolički susreti” pridonijet će daljnjem očuvanju manjinskih zajednica koje "doprinose bogatstvu naših zemalja, ali imaju i jako važnu ulogu u bilateralnim političkim odnosima”, naglasio je hrvatski predsjednik.  Milanović je poručio da mu je "izrazito i osobno stalo do čvršćih veza i zajedništva Hrvata” izvan Hrvatske s domovinom, te da su njegovi mnogobrojni susreti s manjinama koje je imao kao predsjednik i kao premijer uvijek "ispunjeni snažnim emocijama”.  Za Hrvate u Mađarskoj rekao je da su "njihovi korijeni duboko usađeni u tlo” na tim prostorima, pa izrazio ponos što su oni 'kroz stoljeća sačuvali hrvatski identitet”. Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, u Mađarskoj živi oko 50 tisuća Hrvata. 

FOTO: HINA/ ua

Hrvati u Mađarskoj

Predsjednik HDS-a Ivan Gugan u subotu je rekao da kao član savjeta vlade koji dosta dobro poznaje statuse hrvatskih manjina u drugim zemljama može reći da je od svih hrvatska zajednica u Mađarskoj "u najboljoj situaciji”.  Mađarski predsjednik Tamas Sulyok u svom je govoru Hrvate u Mađarskoj nazvao "snažnom, složnom i samosvojnom zajednicom” koja je "pravi primjer kako graditi budućnost uz očuvanje tradicije” te je "cijenjen i aktivni dio mađarskog društva”. 

Sulyok je istaknuo da su Hrvati i Mađari "dva drevna kršćanska europska naroda koja su se mnogo borila i patila” te da su "zajedno proputovali dug put, uzajamno gradili kulturu i zajedno doprinijeli obogaćenju duhovne baštine Europe”. Gradonačelnik Pečuha Attila Peterffy rekao je pak da su "prošlost i sadašnjost” tog grada "nezamislive bez hrvatske zajednice”. "Ovaj grad podno planine Meček oduvijek je mjesto šarolikosti, uzajamne pažnje i suživota, a hrvatska zajednica u Pečuhu ne samo čuva, već i živi tim duhom”, naglasio je. 

Milanović s mađarskim kolegom poslao poruku koja će odjeknuti: 'Bez obzira na razlike...'

"Dio naše svakodnevice je kada djeca mogu učiti na svom materinskom jeziku u hrvatskoj školi u Pečuhu. Kad se postavlja novi komad u kazalištu koje je jedini narodnosni teatar izvan Hrvatske u čitavoj Europi. Kada glavni trg Pečuha ukrašava jedinstven hrvatski folklor. Tada ne slavi samo jedna manjinska zajednica, već cijela zajednica Pečuha”, zaključio je Peterffy, među ostalim se referirajući na hrvatsku školu u tom gradu, kao i na Hrvatsko kazalište u tom gradu kojem je u subotu Milanović uručio Povelju Republike Hrvatske. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.