Mostarski Aluminij u problemima, radnici kažu da je u pitanju sudbina 10 tisuća ljudi u Hercegovini

Upozoravajući kako se za sudbinu posrnulog mostarskog giganta vezuje sudbina 10.000 ljudi na području Hercegovine, Pandža je uputio dramatično pismo predsjedniku Vlade FBiH Fadilu Novaliću, dopredsjednici i ministrici financija Jelki Milićević i resornom ministru Nerminu Džindiću.

"Došli smo do prijelomnog trenutka kada je uključenje Vlade FBiH u ovu problematiku jedini izlaz jer mi prostora za manevar na tom planu više nemamo, a ako ne dođe do promjene mi dalje ne možemo", rekao je Pandža.

Iako je cijena aluminija na Londonskoj burzi metala (LME) u srpnju 2018. bila za 195 američkih dolara viša u odnosu na isti mjesec lani, usporedba cijena triju ključnih Aluminijevih sirovina - glinice, petrol koksa i električne energije u istomu razdoblju, dovela je do tolikoga da je zbog toga izgubio ukupno 5,2 milijuna maraka (oko 2,6 milijuna eura).

U srpnju je cijena glinice za 190 dolara po toni veća u odnosu na prošlu godinu, kada je bila 307 dolara po toni, a cijena petrol-koksa 515 dolara po toni, dok je lani bila 385 dolara po toni. Tome treba pridodati da je cijena električne energije, s naknadama, premašila 70 eura po MWh.

Pandža je od vlasti Federacije BiH zatražio poduzimanje mjera kako bi se olakšalo poslovanje Aluminija.

"To znači diferencirane cijene električne energije, različite iznose naknada za kućanstva i industriju, podjelu tereta za troškove prijenosa među izvoznicima i uvoznicima, umanjenje mjera poticanja izvoza energenata i uvođenje snažnih mjera poticanja razvijanja realnoga sektora", rekao je direktor Aluminija.

Pojasnio je kako su zbog globalnih poremećaja zemlje u okruženju zaštitile svoju aluminijsku industriju. Crna Gora je KAP-u osigurala povlaštene cijene struje za trogodišnje razdoblje, Rumunjska u cijelosti oslobađa ALRO naknade za obnovljive izvore energije, a u BiH su jedino vlasti Republike Srpske proizvođačkoj industriji uvele diferencirane cijene električne energije.

Probleme Aluminiju iz Mostara, ali i cijeloj aluminijskoj industriji u svijetu pojačao je trgovinski rat SAD-a s EU-om i ostatkom svijeta što je dovelo do poremećaja na burzama o kojima Aluminij ovisi jer na njima prodaje metal i kupuje sve svoje sirovine. Dodatna blokada Rusalovih elektroliza (sraz Rusije i SAD-a) dovela je do toga da je cijena glinice neizdrživa za većinu elektroliza u svijetu.

U mostarskom Aluminiju radnici i Federacija BiH suvlasnici su 44 posto, dok je Vlada RH vlasnik 12-postotnog udjela.