Mladi Hrvati iz dijaspore kroz pohvalan projekt uče o domovini, evo što na njih ostavlja najjači dojam i odakle najviše dolaze

Detalje o projektu Ljetna škola Domovina za portal Direktno dali su iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Ovaj projekt je iskustveno putovanje Hrvatskom namijenjeno mladima u iseljeništvu kreirano u suradnji s Udruženjem hrvatsko-američkih stručnjaka (ACAP). U bogatom programu mladi se upoznaju s hrvatskom poviješću, kulturom, ali i suvremenim izazovima i prilikama koje čine hrvatsku stvarnost. Pri tome nisu u fokusu samo klasične turističke "ljetne" lokacije, već sadržaji koji čine ono što smatramo modernim hrvatskim identitetom.

Poseban naglasak stavlja se na Domovinski rat

"Polaznici žele znati kako njihovi vršnjaci u Hrvatskoj žive, što uče na fakultetima, kako se zabavljaju. Posebno ih zanima Domovinski rat te im je organiziran cjelodnevan obilazak svih mjesta memorijalnog značaja u Vukovaru u pratnji hrvatskih branitelja dok im je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević osobno održao predavanje o Hrvatskoj vojsci s posebnim osvrtom na vojno-redarstvenu operaciju 'Oluji' na samoj Kninskoj tvrđavi.

Kroz predavanja i radionice o brendiranju Hrvatske, o Nikoli Tesli, Ivanu Meštroviću, posjete hrvatskim sveučilištima, susrete sa svojim vršnjacima koji žive u Hrvatskoj te brojnim povratnicima, zaista smo organizirali jedinstveno iskustvo koje je na sve uključene, pa čak i nas, ostavilo trajan dojam", rekli su nam iz Ureda.

Zanimalo nas je kako su došli na ideju i kakav je odaziv polaznika te iz koje zemlje je najviše polaznika.

"Vrlo brzo nakon što je Zvonko Milas preuzeo dužnost državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske započelo se s planiranjem ovog projekta, kakvog imaju mnoge zemlje s brojim iseljeništvom. Nakon nekoliko mjeseci, saznali smo da i Udruženje hrvatsko-američkih stručnjaka planira slično putovanje te smo udružili snage i zajedno ušli u projekt.

Najviše polaznika bilo je iz SAD-a, što je logično s obzirom na to da tamo živi više od milijun potomaka hrvatskih iseljenika. Mladi su stigli i iz Južne Afrike, Kanade, Perua, Argentine i Australije".

Dojmovi polaznika o Hrvatskoj

Također nas je zanimalo kakvi su dojmovi polaznika, što im se najviše sviđa, a koje su najveće 'mane' koje vide u Hrvatskoj.

"Njihovo oduševljenje Ilokom, iskrene suze u Vukovarskoj bolnici, duboko poštovanje prema blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, lakoća s kojom su se stoplili sa svojim vršnjacima na subotnjoj špici u Zagrebu i na splitskoj rivi, kao i težak rastanak, potvrdilo nam je da smo uspjeli i da su polaznici dobili doživljaj autentične, a ne samo 'turističke' Hrvatske.

Usuđujemo se reći da im se sve svidjelo, ništa nisu proglasili 'viškom' u programu. Jedna polaznica iz Kanade je, prilično ponosno i samouvjereno, ustvrdila da su Hrvati zavrijedili sve prirodne ljepote koje imamo samim time što smo održali svoj hrvatski identitet iako 800 godina nismo imali samostalnu državu. Kada su se upoznali s vlastitom poviješću 'na licu mjesta', osjetili su ponos i zahvalnost.

Njihov je boravak u Hrvatskoj bio vrlo kratak što je možebitni razlog iz kojeg nisu uočavali mane, no ono što im je bilo nejasno jest da moraju napustiti državu da bi došli do Dubrovnika. Srećom to će se pitanje uskoro riješiti Pelješkim mostom", komentirali su iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Tečaj hrvatskoga jezika Croaticum, projekt koji približava iseljeništvo Domovini

Tečaj se redovito održava na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i sastavni je dio Programa učenja hrvatskog jezika koji od 2012. provodi ovaj ured. Kroz predmetni Javni poziv za svaku akademsku godinu odobravaju se stipendije za učenje hrvatskoga jezika, ne samo u Zagrebu (Centar za hrvatski kao drugi strani jezik), već i na Filozofskom fakultetu u Splitu (Centar za hrvatske studije u svijetu), Rijeci (Riječka kroatistička škola) te od ove akademske godine i na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Cilj Programa je upoznavanje i njegovanje hrvatske kulture i nacionalnog identiteta, kao i međusobno povezivanje te promicanje suradnje Republike Hrvatske s iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima. Istodobno se potiče njihov povratak u RH jer osim učenja hrvatskog jezika vrijeme provedeno u Hrvatskoj tijekom tečaja predstavlja priliku za dubinsko upoznavanje zemlje, njezine baštine, načina života i ljudi, što mnogim polaznicima postaje presudno u odluci o povratku, odnosno ostanku u Hrvatskoj.

Iako se tradicionalno najveći interes za pohađanjem tečaja iskazuje među iseljenicima u Južnoj Americi, zamjetan je rast broja polaznika iz Sjeverne Amerike i Australije.

Mnogi odluče i ostati nakon njega u Hrvatskoj, neki polaznici upisuju tečaj jer su se odlučili vratiti i žele se što prije integrirati u hrvatsko društvo i proširiti svoje mogućnosti na tržištu rada. Oni koji se vrate u iseljeništvo nakon provedena dva, tri ili četiri semestra u Hrvatskoj, često podučavaju hrvatski jezik u svojim zajednicama tako da se postignuto multiplicira.

Vraćaju se sa snažnijim osjećajem identiteta i prenose modernu hrvatsku kulturu u svoje zajednice. To je iznimno značajno jer u protivnom postoji opasnost da se hrvatska zajednica koja čuva samo stoljetne kulturne tradicije i običaje hermetički zatvori i bez potrebe udalji od onog što čini suvremeni hrvatski identitet. Naravno da se naši običaji trebaju čuvati i u Hrvatskoj i svugdje gdje Hrvati žive, ali nema smisla da danas, kada imamo svoju državu, moderne tehnologije i olakšanu mobilnost, ostanemo samo na očuvanju tradicije, a ne i na transferu, i to dvosmjernom, suvremene hrvatske kulture, zaključili su iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. 

Hrvatska matica iseljenika

U Hrvatskoj matici iseljenika djeluje Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture koja je namijenjena je mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Sastoji se od akademske nastave jezika u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu te programa kulture u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.

Kako bismo detaljnije saznali činjenice o ovome projektu, kontaktirali smo jednog od organizatora, Hrvatsku maticu iseljenika. Lada Kanajet Šimić, rukovoditeljica odjela za školstvo znanost i sport, pojasnila nam je detaljnije njihov program.

"Program je namijenjen uglavnom mladima hrvatskog podrijetla, a naravno da su dobrodošli i svi ostali. S obzirom na to da je nama partner, odnosno školu provodi Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika, tako imamo i studente temeljem suradnje našeg zagrebačkog sveučilišta i partnerskih sveučilišta, ali imamo i strance koji dolaze individualno", komentirala je Kanajet Šimić.

Tri sastavnice programa

Dio ovoga programa je program kulture koji je sastavni dio Škole, a organizira ga Matica iseljenika.

"Možemo reći da program čine tri sastavnice. Jedno su predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti, oni se provode u učionicama, ali i terenski, dakle kroz različite posjete institucijama, od muzeja do ostalih znanstvenih i kulturnih institucija. Kroz obilazak određenih muzeja, između ostalog, uvijek posjećujemo Hrvatski povijesni muzej. To je muzej koji  nema svoj stalni  postav, a s njima godinama surađujemo.

Kao uvodno predavanje uvijek imamo predavanje prof. dr. Bože Skoke o hrvatskom identitetu i imidžu. To su predavanja koja su vrlo lijepo prihvaćena. Tako se polaznicima približava Hrvatska i hrvatski identitet kroz neke segmente koji možda njima nisu bili toliko poznati.

Dalje imamo prisustvovanje različitim kazališnim i koncertnim događanjima koji su u to vrijeme aktualni u Zagrebu, a treći segment koji je možda polaznicima najomiljeniji su izleti.

Željeli smo saznati nešto više o omiljenom dijelu polaznika ovog programa, na što su nam rekli kako u programu škole postoje dva izleta, a za to su objasnili kako su studijski. Jedan je u Hrvatsko zagorje, a drugi je izlet na Plitvička jezera.

"Obično na kraju programa imamo evaluaciju, i nekako obično 'iskoče' ti izleti, jer je to ipak jedan drugačiji segment njihova druženja, međusobno se i povežu, i studenti međusobno, ali i profesori. Studijski izlet je uz normalno turističko vođenje, a na ovom zadnjem izletu, nakon trećeg tjedna, ide se u Hrvatsko zagorje. Polaznici tada imaju i svoju zadaću, a to je napraviti neke prezentacije tako da se na taj način spaja nastava s izletom. Ako baš nešto omiljeno od programa treba istaknuti, onda su to već godinama upravo ovi izleti", zaključila je Kanajet Šimić.