Markovina: Poznajem u Mostaru Hrvate koji su bili na lijevoj strani, a sada ih je ovo potpuno otuđilo i distanciralo od Sarajeva

Politički predstavnici Hrvata, mnogi intelektualci i analitičari kritizirali su prosvjede protiv mogućnosti da visoki predstavnik Christian Schmidt nametne izmjene Izbornog zakona BiH. Neprimjerene i neprihvatljive izjave pojedinaca s prosvjeda i onih koji su se osvrnuli na njih bile su pod najvećom pažnjom. 

"Ovo ne vodi ničem dobrom. Političko nepovjerenje sve više raste i sada se ono produbilo. Poznajem u Mostaru Hrvate, koji su bili na lijevoj strani, a sada ih je ovo potpuno otuđilo, distanciralo od Sarajeva i građanskih stranaka. Ne vidim kako će se išta konkretno dogoditi. Već koliko godina se govori o Izbornom zakonu i reformama. Kad god je dogovor blizu, neko ga minira. Jednom jedni, drugi put drugi, treći put treći. Netko onda to mora nametnuti, pa što god da nametne", poručio je Markovina za Klix.ba.

Pitao je one, koji su protiv bilo čega, kako misle da će se nešto, kako je izjavio, pomaknuti ako nema dogovora i ako se ne dopušta da se taj dogovor nametne.

"Nepovjerenje je sve veće, situacija sve lošija i ne vidim da će izbori bilo što donijeti. Ljudi će glasati onako da vi i ja možemo nacrtati kako će to biti", dodao je.

Markovina sebe svrstava među one koji podržavaju ideju građanske države, ali je mišljenja da je problem to što se ta ideja razvija s nacionalnim strankama.

"Prvi sam koji ima takve stavove. Od prvog dana punoljetstva mislim da Bosna i Hercegovina treba biti građanska, multietnička, antifašistička država. To je moj ljudski i politički stav. Problem je kada u tom kontekstu radite političku platformu, protest, ideju s nacionalnim strankama. Onda to ljudima, koji su na primjer iz Širokog Brijega ili Banje Luke, zaista ne zvuči uvjerljivo - stvaranje nečeg četvrtog i distanciranje od nacionalizma", konstatirao je.

Prema njegovim riječima, ideja građanske države mora preživjeti i postoji puno onih koji u nju iskreno vjeruju i za nju se zalažu.

"Čisto sumnjam da će to izvan Sarajeva dobiti podršku zajedničkim nastupom s nacionalnim strankama jedne nacije", ponovio je.

Za povjesničara je nesumnjivo da među Bošnjacima i Ostalima postoji najviše onih koji glasaju za lijeve i liberalne stranke, a koje se kontinuirano zalažu za građansku državu.

"Ne isključujem da dobar dio Hrvata i Srba glasa za nacionalističke stranke. To nije upitno. Jasno je da najviše među Bošnjacima i Ostalima postoje ljudi koji glasaju za lijeve i liberalne stranke. To je tako od 90-ih godina", istaknuo je.

Podsjetimo, visoki predstavnik za BiH Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH, nakon čega su uslijedile oštre kritike i negodovanja.