Lokalni izbori u BiH uz ogroman broj stranaka, Mostar bez glasovanja

Izbora ponovno neće biti održani jedino u Mostaru, gdje se bošnjačke i hrvatske političke stranke godinama bez rezultata pokušavaju dogovoriti kako usvojiti novi gradski statut koji bi bio sukladan ustavu.

Na nedjeljnim izborima birat će se ukupno 3136 općinskih vijećnika, 131 načelnik općine i deset gradonačelnika.

Kako je to u BiH redovito slučaj, i na ovogodišnjim izborima sudjeluje ogroman broj stranaka, potpuno nesrazmjeran stvarnom utjecaju kojega imaju u političkom životu te zemlje.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) potvrdilo je pravo na sudjelovanje na izborima za više od stotinu političkih stranaka.

Na ovogodišnjim izborima sudjeluje 451 "politički subjekt", od čega su točno 102 političke stranke, 103 koalicije i više od 130 neovisnih kandidata.

Na izbornim listama tako su se našla imena ukupno 30445 kandidata.

Njih 418 žele postati općinski načelnici ili gradonačelnici, dok su ostali kandidati za općinska vijeća i gradske te skupštinu distrikta Brčko.

Predizborne ankete i analize ukazuju kako će se, unatoč ogromnom broju prijavljenih stranaka i njihovih kandidata, prava borba voditi tek između njih desetak koje su istodobno okupljene u različite koalicije.

U hrvatskim općinama prolazi HDZ, unutar RS borba vlasti i oporbe

U općinama s hrvatskom većinom očekuje se uvjerljiva pobjeda HDZ BiH, kojemu je glavna konkurencija HDZ 1990. iako te stranke u nekim općinama, primjerice na teritoriju Republike Srpske, nastupaju zajedno ne bi li osigurale kakvu-takvu zastupljenost Hrvata koji su apsolutna manjina u tim područjima.

Unutar RS-a očekuje se novo odmjeravanje snaga između bloka predvođenog Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i onoga okupljenog oko Srpske demokratske stranke (SDS). Prvi blok je nakon općih izbora 2014. godine uspio zadržati vlast na entitetskoj razini, a drugi preuzeti sudjelovanje u vlasti na razini države.

Nedjeljni izbori će pokazati kakav je sada omjer snaga među njima i koliko je referendum što ga je Dodikova vlast provela 25. rujna, prkoseći odlukama Ustavnog suda BiH, doprinio jačanju njene popularnosti i utjecaja među biračima.

SDS-ov blok ima velike ambicije preuzeti od Dodika vlast nad Banjom Lukom, dok SNSD na meti ima gradove poput Doboja, Bijeljine i Trebinja koji su sadašnja uporišta entitetske oporbe.

Najveća je novost među bošnjačkim političkim strankama, u usporedbi s ranijim izborima, koaliranje između Stranke demokratske akcije (SDA), Bakira Izetbegovića i Saveza za bolju budućnost (SBB), Fahrudina Radončića, koji su 2014. godine bili ogorčeni politički suparnici.

Izetbegovićeva i Radončićeva stranka nastupaju sa zajedničkim kandidatima za općinske načelnike, a obvezale su se na suradnju u općinskim vijećima. Ne kriju kako im je cilj preuzeti vlast u gradovima poput Tuzle, gdje je Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) neprekidno na vlasti od 1991.

Razjedinjena ljevica

Ljevica ovogodišnje lokalne izbore u BiH dočekuje potpuno razjedinjena pa se procjenjuje kako će to imati vidljivog odraza na njihove birače, uglavnom razočarane svađama lidera tih stranaka. Nakon raskola u SDP-u koji je doveo do formiranja Demokratske fronte (DF), na čijem je čelu Željko Komšić, i ta se stranka podijelila pa je dio nezadovoljnika osnovao stranku koja se zove Građanski savez (GS), koju vodi bivši Komšićev suradnik Reuf Bajrović i koja će se ove godine po prvi puta okušati na izborima.

Te tri stranke, kao i Naša stranka (NS), koja također pripada lijevom političkom spektru, odlučile su istaknuti svaka svog kandidata za načelnika u sarajevskoj općini Centar, u kojoj je SDP na vlasti više od dvanaest godina, dok blok SDS-SBB i tu nastupa jedinstveno.

Ta je općina važna na simboličkoj razini jer je jedna od rijetkih sredina unutar teritorija s bošnjačkom većinom u kojoj je nakon rata očuvan multietnički duh.

Koalicija nevladinih udruga "Pod lupom", koja se sprema nadzirati tijek izbora po uzoru na hrvatski GONG, objavila je izvješće o sadržaju predizborne kampanje, u kojemu je istaknuto kako je ona uglavnom bila prljava te kako se nisu birale riječi i uvrede na račun političkih protivnika.

"Primijetili smo i dokumentirali dvanaest slučajeva govora mržnje ili nepotrebnog podizanja tenzija", kazao je Dario Jovanović, jedan od voditelja koalicije.

U analizi predizbornih skupova i medijskog predstavljanja stranaka i kandidata konstatirano je kako je kampanja uglavnom vođena na izazivanju osjećaja straha među biračima, a ta se manipulacija obično svodila na inzistiranje na etnonacionalnim podjelama, dok su pitanja kojima se doista bave općinske vlasti ostala zapostavljena.

Biračka mjesta u nedjelju otvaraju se u 7, a glasovanje traje do 19 sati, nakon čega počinje postupna objava rezultata.