NA DANAŠNJI DAN
Lj. Dedić opjevao atentat na kralja Aleksandra u Marseilleu
Atentat je u Srbiji primljen kao teroristički čin a u Hrvatskoj kao herojsko djelo. Nakon tolikih godina srpske strahovlade popraćene ponižavanjem, šikaniranjem i batinanjima svega i svakoga tko je hrvatski disao, što je kulminiralo ubojstvom hrvatskih zastupnika u beogradskoj skupštini, a to je ujedno bio i jedini primjer u svijetu gdje su zastupnici jedne stranke poubijani u parlamentu tokom zasjedanja, atentat je podigao hrvatski moral i ideja državne samostalnosti planula je kao baklja, na isti način na koji se to dogodilo u Hrvatskoj za vrijeme Miloševića.
Izvršitelj atentata Vlado Černozemski bio je pripadnik VMRO-a, probugarske organizacije, koja je zastupala ideju uspostave samostalne makedonske države. Bliska suradnja VMRO-a i UHRO-a rezultirala je aktivnošću Černozemskog u sastavu UHRO-a i odlukom da bude jedan od dobrovoljaca koji su u Marseilleu na nekoliko punktova čekali kraljevsku povorku, jer francuske vlasti iz sigurnosnih razloga nisu objavile plan prolaska automobilske povorke.
U spomen marseilleskog atentata, Ljubo Dedić je 1960-ih uz gusle otpjevao deseterac o atentatu na kralja Aleksandra, njegovim uzrocima i posljedicama, izražavajući zahvalnost Vladi Černozemskom, poznatog pod konspirativnim imenom Keleman: “Kelemane ime tvoje tajno, Hrvati te proslaviše slavno, Slava tebi među Hrvatima, dok na svijetu jedan Hrvati ima.”
LJUBO DEDIĆ
Pok. Ljubo Dedić, koji je i na facebooku ostavio trag kroz dvije od svoje tri kćerke, Zdenka Dedić Jackanić i Božica Christine Dedic, rodio se 1923. godine u Hercegovini u Prozoru. Za vrijeme Drugog svjetskog rata je bio u Hrvatskoj mornarici. Kad je jedan njemački oficir prema njemu i skupini hrvatskih mornara nastupio grubo, zahtijevajući da se legitimiraju, Ljubo ga je smrtno ranio, što pokazuje koliki su “fašisti” bili hrvatski vojnici. Nakon što su hrvatske vojne vlasti uspjele nagovoriti Njemce da im ga predaju i da ga sudi hrvatski vojni sud, Ljubo je bio oslobođen.
Po svršetku rata je prošao kroz kolone smrti kad je sreća ponovo bila na njegovoj strani, te je preživio. Živio je život hrvatskog revolucionara i doživio mnoge progone i uhićenja.
Nakon križnog puta, početkom 1950. je bio uhićen i zatvoren u Prozoru nekokilo mjesci. Koncem 1950. je ponovo uhićen i 2 godine mučen u zloglasnom udbinom zatvoru Ćelovina u Mostaru.
Po izlasku iz zatvora je protjeran iz svog rodnog kraja i nastanio se Osijeku. Radi antijugosalvenske djelatnosti bio je 1956. ponovo uhićen. Nakon batinanja i mučenja bio je smješten u kaznionicu u Gradišci, gdje je odležao 3 godine.
Konačno je po izlasku iz zatvora s obitelji prebjegao u Austriju i priključio se HOP-u a zatim Hrvatskom demokratskom odboru. Boraveći u izbjegličkom logoru, proizvodio je antijugosalvenske letke i ubacivao ih u Jugoslaviju. Austrija ga je strpala u zatvor na 9 mjeseci. Dok je njegova obitelj u logoru čekala na odobrenje za odlazak u Australiju, Ljubo je sjedio u zatvoru i ravno je iz zatvora doveden na aerodorm i zajedno s onbitelji strpan na zrakoplov s kojim su 1963. stigli u Australiju.
Zajedno sa svojom ženom Delfom, svoje je 3 kćerkre, Zdenku, Ružicu i Božicu odgojio u hrvatskom revolucionarnom duhu. Moje poznanstvo, prijateljstvo i suradnja s njima od prvih dana mog dolaska u Australiju 1972., nakon prerane smrti hrvatskog revolucionara i mučenika Ljube Dedića, utjecalo je i na moju hrvatsku državtovornu izgradnju i kroz sve godine izbjeglištva ostajemo bliski s idejom samostalne, slobodne i gospodarski napredne hrvatske države, u kojoj ljubitelji Jugoslavije, Tita i svega zla koje su nanijeli hrvatskom narodu, nemaju utjecaja u vlasti i javnom životu, nego se zajedno sa svojim idolima nalaze na ropotarnici hrvatske povijesti.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.