Lista 'Hrvati zajedno' dobila potporu oko 5.000 Hrvata iz Vojvodine

Uspjeh koji, kako kaže, nitko nije očekivao, postignut je u ozračju snažnog antihrvatskog raspoloženja u Srbiji, izostanku potpore Republike Hrvatske i dosadašnjeg vodstva HNV-a te uz otvorene napade na DSHV i na njega osobno.

"Uspjeh je iznad očekivanja. Mi smo prikupili potpise za 80 izbornika, što je rezultat naših velikih napora u prethodnih 40 dana kampanje", naveo je Žigmanov.

"Naš je uspjeh time veći što je nažalost izostala bilo kakva pomoć Republike Hrvatske. Štoviše, sam interes za procese ključne za opstanak Hrvata u Srbiji bio je slab. Izostalo je također uključivanje i drugih institucija same hrvatske zajednice, pa i Hrvatskog nacionalnoga vijeća, koje je trebalo pozvati ljude da iskoriste svoje pravo, daju potpis i da na taj način očuvaju institucije. Imali smo akcije tihoga bojkota, kao i aktivnosti čiji je cilj da projekt DSHV ne uspije", dodao je on.

Kao primjer pozitivnog odnosa matične države prema svojoj manjini Žigmanov je istaknuo posjet mađarskog premijera Viktora Orbana prošloga tjedna sjeveru Vojvodine, gdje je otvorio Nogometnu akademiju, višemilijunski projekt Mađarske, u nazočnosti čelnika Saveza vojvođanskih Mađara, koji su također u kampanji za izbor novoga Mađarskog nacionalnoga vijeća.

Predsjednik DSHV-a ističe da se izbori za HNV "održavaju u vrlo nepovoljnom društvenom ambijentu".

"DSHV je kampanju počeo u vrijeme kada je službena politika Republike Srbije označila Hrvatsku kao državu nacističkog režima. Znači postojalo je jedno snažno rašireno antihrvatsko raspoloženje, zbog čega je bio evidentan strah glede javnog očitovanja pripadnosti. Uz odsustvo potpore matične države, vodstva Hrvatskog nacionalnoga vijeća, loše društvene i socijalne perspektive … sve je to pridonosilo da je interes za pitanja hrvatske zajednice splasnuo", ustvrdio je Žigmanov.

Ovome, napominje, treba pridodati složenu i skupu proceduru prikupljanja potpisa, koji je svaki morao biti ovjeren kod javnog bilježnika i provjeren u državnoj administraciji.

"Međutim, mi smo našli odgovor na sve te zapreke i izazove i uspjeli smo mobilizirati oko 5.000 građana hrvatske nacionalnosti u gotovo 30-tak mjesta Vojvodine. Poruka je da Hrvati u Vojvodini i Srbiji imaju vitalnost da očuvaju i razvijaju svoje institucije i da opstanu", zaključio je čelnik DSHV-a.

Hrvatska zajednica će novi saziv HNV-a birati po posrednom, tzv. izborničkom sustavu, jer u posebnom biračkom popisu nema dovoljno upisanih glasača.

Sastav budućeg Vijeća određivat će se na izborničkoj skupštini 4. studenog u Beogradu, a odluke će donositi izbornici koji moraju imati najmanje 60 potpisa potpore pripadnika hrvatske zajednice.

Hrvatsko nacionalno vijeće, koji čini 29 vijećnika, krovno je tijelo hrvatske manjine u Srbiji i ono ih zastupa u području obrazovanja, informiranja, kulture i službene uporabe jezika.

HNV se bira svake četiri godine i može presudno utjecati na ostvarivanje manjinskih prava hrvatske manjine u Srbiji.

Funkcioniranje Vijeća se financira iz srbijanskog i vojvođanskog proračuna pa u ovome tijelu rade četiri stalno zaposlene osobe, dok se većina dužnosti ostalih članova vijeća i radnih tijela honorira.

Pored hrvatske, svoja vodstva biraju i sve ostale nacionalne manjine u Srbiji.