Krešić: Milanović je u pravu oko novog Daytona; Galić: Međunarodnu zajednicu nije briga za Hrvate

"To je nemoguće, takav ugovor se može usporediti s ugovorima o granici i ne mogu se otkazivati u normalnoj proceduri. Morali biste ponovo okupiti sve strane, a to je nemoguće", rekao je Milanović u intervjuu.

Izvorni Dayton izmijenjen je u svojoj strukturi i praktično se znatno razlikuje od onoga što je potpisano u tom mirovnom ugovoru čiji je jedan od aneksa i Ustav BiH. 

Izvorni Dayton je uzrečica koji koriste politički predstavnici Srba u BiH, a srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik često je upozoravao kako je taj mirovni ugovor grubo devastiran od njegovog potpisivanja do danas ističući pritom sve one ovlasti koje su s razine entiteta prenesene na razinu države BiH.

Konstitutivnost sviju u cijeloj BiH

Za Hrvate, jedno od najštetnijih 'brčkanja' po Daytonu je bila odluka o konstitutivnosti sviju na cijelom području BiH. Tako su Hrvati (kao i Bošnjaci) nominalno postali konstitutivni u entitetu Republika Srpska, dok im je politička moć u Federaciji BiH znatno oslabila zbog činjenice da su u tom entitetu konstitutivni postali - Srbi.

Tako u Republici Srpskoj Hrvati mogu biti ravnopravni u političkoj utakmici jednako kao i ranije - dakle nikako, dok su u Federaciji BiH izgubili znatan dio političke moći jer su u tom entitetu konstitutivni Srbi. Tim Srbima u Federaciji uglavnom manipuliraju političke stranke sa sjedištem u Sarajevu zauzimajući tako funkcije koje su izvornim Daytonom bile namijenjene Hrvatima. Bošnjacima, razumljivo, nitko nije oteo nijednu funkciju te su uz postojeće koje im pripadaju dobili i znatan dio srpskih.

Isto je i sa županijama iz kojih se biraju izaslanici u entitetski dom naroda koji služi za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa. Zahvaljujući konstitutivnosti sviju na cijelom području BiH - bošnjačke stranke tako nerijetko izaberu Hrvate i Srbe iz onih županija u kojima Hrvata i Srba praktično nema. S druge strane, isti taj Dom naroda FBiH bira izaslanike u državni Dom naroda šaljući u to tijelo ponovno 'svoje' Hrvate.

Ilustracije radi, u Županiji Goražde živi ukupno 17 Hrvata, a u jednom od saziva Doma naroda FBiH je sjedio Hrvat iz Goražda, birali su ga, pogađate, Bošnjaci. I slijepcima je jasno da je nemoguće da 17 ljudi izabere svog predstavnika u tijelo veće od kućnog savjeta i upravo je to jedna od manjkavosti Daytona. 

Takav Dayton, smatraju analitičari, treba mijenjati, ali se slažu s izjavom novog predsjednika Republike Hrvatske da je to vrlo teško bez šireg konsenzusa kojeg nema. Zašto bi ga i bilo? Zašto bi bošnjačke političke stranke pristale na smanjenje političke moći koja im je poklonjena iako je ista nepoštena po jedan konstitutivni narod?

'Novi Dayton mission impossible'

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić slaže se s Milanovićem da je neki novi 'daytonski sporazum' nemoguća misija.

"Dayton je moguće mijenjati ako se slože sve tri strane u BiH oko njegove dorade. Kažem dorade jer je nemoguće, i tu je izabrani predsjednik Zoran Milanović u pravu, donijeti novi sporazum koji bi bio rezultat pregovora bez novih sukoba i rata. Kako je realnost takva da se teško mogu stvoriti uvjeti za rat, ali i za dogovor triju strana - Hrvata, Srba i Bošnjaka, koje još imaju maksimalističke ratne ciljeve, dolazimo do toga kako je Dayton 2 mission impossible", rekao je Krešić za Direktno.

Večernjakov novinar dodaje da je maksimalističke ciljeve triju strana u BiH nemoguće ostvariti, ali je, smatra, moguće one minimalističke.

"Što je moguće? Moguće je uz poticaj EU i SAD te zemalja prijatelja BiH i susjeda riješiti minimalne ciljeve triju strana. Za Hrvate je važno osigurati da mogu suvereno birati i upravljati svojim dijelom u vlasti. Za Srbe je važno da se ne pokušava slabiti Republika Srpska, a za Bošnjake da se ne dovodi u pitanje suverenitet i nedjeljivost BiH. U teoriji to izgleda jednostavno, no kako je BiH svakako država s luđačkom košuljom, kako je to jednom rekao bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, za početak bi možda bilo dobro skinuti jedan remen s te košulje, a to je smanjiti preveliki utjecaj stranaca i ukinuti ured međunarodnog upravitelja, koji je jučer, na jednome prijemu, za sebe rekao da je Tito", ocijenio je Krešić.

Novinar Hrvatskog medijskog servisa (HMS) Branimir Galić kaže kako strance za političku nejednakost Hrvata u BiH nije briga.

"Informaciju koju je prvotno objavio Nacional o navodnom razgovoru Milanovića i Erdogana o reviziji Daytona uzeo sam s velikom dozom rezerve. To je jednostavno kompleksna tema za koju su potrebne drugačije okolnosti u međunarodnim okvirima. Kreatori međunarodnih prilika (SAD, EU, Rusija) zadovoljni su što u BiH nema međunacionalnih sukoba u ogromnoj mjeri. Za političku nejednakost Hrvata ih jednostavno nije briga, a u takvim okolnostima jedna Hrvatska (ili Turska) ne bi mogla utjecati na sazivanje opsežne konferencije gdje bi sve zainteresirane strane sjele za stol", stava je Galić.

Novinar HMS-a ocjenjuje i da je hrvatska politika u BiH podbacila po pitanju lobiranja kod američke administracije koja, po njegovom mišljenju, jedina može riješiti ovaj kompleksni problem.

"Za takvo nešto snagu ima isključivo američka administracija koja u BiH ne vidi ekonomski interes pa im nešto takvo ni ne pada napamet. Međutim, ne bi bilo loše da bh. Hrvati lobiraju kod te iste američke administracije jer nije američka vanjska politika mrtvo slovo na papiru i neke stvari bi se mogle riješiti u korist bh. Hrvata. Nažalost, to je drugi par rukava o kojem bi tek trebalo napraviti podrobniju analizu zašto se na tomu ne radi", kazao je Galić u izjavi za portal Direktno.