Krešić: Jedini odgovor na novu agresiju na prava Hrvata za predstojeće izbore jest masovan izlazak na izbore

Upravo će zbog toga na predizborni skup u Livnu, u rodnome gradu kandidatkinje Krišto, sudjelovati i hrvatski premijer te predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. On je mjesecima sudjelovao, kako je to i potvrdio, u pokušajima da se razriješe izborni prijepori između Hrvata i Bošnjaka te tako spriječe problemi i moguća eskalacija političke i sigurnosne krize, piše novinar Zoran Krešić.

Plenković je i u javnom istupu u New Yorku pozvao visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta da poduzme poteze koji bi vodili stabiliziranju unutarnjih političkih prilika nakon izbora. Za Hrvate u BiH problematično je to što su bošnjačke stranke koristeći četiri puta brojniju biračku bazu u čak tri navrata na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH birali Željka Komšića. Komšić je od toga u dva navrata dobio najveći broj glasova bošnjačkih birača.

U dva navrata na gotovo identičan način, provodeći izborni inženjering, hrvatski su legitimni politički predstavnici za koje je glasovao najveći broj Hrvata bili izbačeni iz vlasti kroz antihrvatske projekte Alijanse za promjene i političke platforme koje su bošnjačke stranke uspostavile uz potporu međunarodne zajednice angažirane u BiH.

Jedini odgovor na takvu novu agresiju na prava Hrvata za predstojeće izbore jest masovan izlazak na izbore, piše Zoran Krešić za Večernji list. .

Valja reći kako su djelomično dale učinka i tribine koje su u Hrvatskoj organizirali klubovi Hrvata iz BiH, pa se očekuje da bi na granicama toga dana moglo biti više posla zbog onih koji će ovu nedjelju provesti na biralištima u svojim rodnim sredinama. To je ujedno najbolja pomoć koju Hrvatima u BiH mogu uputiti sunarodnjaci koji su privremeno ili pak na dulje razdoblje odselili u Republiku Hrvatsku.

S obzirom na nešto specifičniju izbornu kampanju, ali i činjenicu da postoje dva podjednako snažna kandidata među bošnjačkim biračima, rastu izgledi da Borjana Krišto postane hrvatska članica Predsjedništva BiH.

Naime, ona nema protukandidata kojega će podržati hrvatsko biračko tijelo. Na posljednjim izborima ta se baza otprilike kretala oko 180.000 birača. Naime, čelnik HNS-a BiH Dragan Čović dobio je povjerenje 154.819 birača, a njegova protukandidatkinja Dijana Zelenika 25.890. U utrci su još bili Boriša Falatar i Jerko Ivanković Lijanović, no i oni su ciljali bošnjačke birače.

S obzirom na to da se bošnjačko biračko tijelo kreće s oko 750.000 glasova, a da je potencijal kandidata SDP-a Denisa Bećirevića iznad 350.000 glasova, posve je sigurno da čelnik SDA Bakir Izetbegović neće moći rasipati glasove koji su 2018. godine prebacivani Komšiću na izborima u dogovoru više bošnjačkih stranaka. Uz poziciju člana Predsjedništva, za Hrvate je presudno važno i da odigraju utakmicu u središnjoj Bosni kako bi se spriječilo da za Bošnjake podobni Hrvati uspiju popuniti hrvatski Klub Doma naroda Federacije BiH.

Eventualno nametanje nove antihrvatske vlasti u Federaciji BiH posve bi obesmislilo ovaj izborni proces i zemlju odveli u novu krizu i kaos, smatra Krešić.