Kakva je perspektiva mladih za povratak? Evo što nam kažu Hrvat iz Irske, mladić iz Hrvatske i dva Vladina ureda...

Što misli o eventualnom povratku i zapošljavanju u Hrvatskoj, otkrio je S. B., koji je jedan od mladih koji su u potragu za poslom i životom otišli u inozemstvo, točnije u Irsku. Premda visokoobrazovan, ne radi u struci. 

"Nakon završetka fakulteta radio sam u administraciji i računovodstvu u jednoj velikoj tvrtki, no nisu me bili spremni primiti u stalni radni odnos, već sam mogao raditi isključivo preko studentskog ugovora. Kasnije, za vrijeme stručnog osposobljavanja u jednom od ministarstava, iskusio sam na vlastitoj koži kako osoba koja ima odgovarajuću stranačku iskaznicu dobiva stalno zaposlenje bez obzira na nedostatak adekvatnih kvalifikacija, dok sam ja imao diplomski rad usko vezan za to konkretno radno mjesto. S obzirom na to da sam politički neutralan, uvijek sam smatrao kako ću radije odseliti i raditi izvan struke nego se učlaniti u stranku kako bih uopće imao šansu dobiti posao. Kada sam shvatio da je do toga došlo ostao sam dosljedan i spakirao kovčeg. Tek iz sadašnje perspektive, više od šest godina otkad sam odselio, vidim i mnoge druge razloge zašto je to bila ispravna odluka", iskreno je počeo razgovor mladi iseljenik za zaposljavanje.mimladi.hr.

Razmišlja li o povratku u Hrvatsku? Što bi se moralo dogoditi da bi se vratio, odnosno pod kojim uvjetima bi to napravio?

"Ne. Supruga i ja ne planiramo se vraćati. Čak i kada bi postojali zadovoljavajući financijski uvjeti mnogo je društvenih i nematerijalnih faktora zbog kojih kvaliteta života koju trenutno imamo nije moguća u Hrvatskoj. Čak bih ovdje spomenuo neke osnovne stvari poput kvalitete hrane u dućanima gdje je puno više svježih domaćih proizvoda i kvaliteta je vidno bolja. Radnik je puno više cijenjen i adekvatno plaćen za prekovremeni rad ili rad vikendom, odnosno blagdanom, i to je vidljivo svaki put kada idete u restoran, na kavu, sladoled ili u kupovinu. Pravni sustav funkcionira i poslodavci nisu skloni mutnim poslovima i obespravljivanju radnika kako bi spremili dodatni euro u džep samo da uspiju opstali do idućeg mjeseca".

(Ne)naučene lekcije

Ipak, tvrdi da nije sve crno u Hrvatskoj.

"Neke stvari su mnogo bolje u (subjektivnoj) usporedbi s ostatkom Europe. Recimo, ceste su jako kvalitetne u Hrvatskoj, gradovi i ulice su uredni i čisti, što nije nužno slučaj u ostatku kontinenta. Hrvatska ima ogroman prirodni potencijal od proizvodnje hrane do industrije i jako sposobnu radnu snagu koja je cijenjena u Europi te je tužno vidjeti zemlje s manje prirodnih potencijala i lošijom radnom snagom kako ostvaruju puno bolje ekonomske rezultate no to je realnost. Tržište nema sentiment i svatko se mora pobrinuti sam za sebe, čini mi se da se to dosta teško prihvaća u Hrvatskoj i konstantno se čeka da se netko drugi pobrine za boljitak", nastavio je.

Na upit misli li da se stvari u Hrvatskoj mijenjaju, odgovorio je kako vjeruje da je otvaranje europskog tržišta rada nakon članstva u EU i veliki val iseljavanja koji je uslijedio (u kombinaciji s drugim faktorima) potaknuo pozitivne promjene jer je stvorio manjak kvalitetne radne snage i poslodavci tek sada postaju svjesni koliko vrijedi dobar radnik. 

"Ne samo poslodavci, nego bilo tko kome je zatrebao vodoinstalater, električar, serviser aparata, mehaničar ili bilo kakav stručnjak. No čini mi se kako se taj pozitivni napredak dosta usporio, a tromi, nefleksibilni i neučinkoviti državni aparat dodatno otežava situaciju. U jednu ruku smo mi iseljenici svojim odlaskom omogućili taj inicijalni napredak i donekle poravnali omjer ponude i potražnje na tržištu rada sto je donijelo trenutni boljitak, no bojim se da taj momentum nije prepoznat te mi se čini kako je opet uslijedila stagnacija. Ulazak u eurozonu i Schengen mogao bi donijeti novi impuls i novu priliku. Jednostavnost poslovanja i poticanje poduzetništva su možda dvije ključne stvari u kojima Hrvatska zaostaje za Europom i to mi je postalo kristalno jasno svega nekoliko mjeseci nakon preseljenja", zaključio je S. B. ovaj razgovor.

Za povratak je potrebno raditi na četiri dimenzije

O mogućnostima koje se povratkom u Hrvatsku pružaju mladima razgovarali smo i s Dubravkom Šoparom iz daruvarske Udruge za promicanje pozitivne afirmacije mladih u društvu "Impress". Koliko je on zadovoljan ili nezadovoljan stopom odlaskom mladih u inozemstvo? Jesu li se dolasci smanjili ili povećali posljednjih godina?

"Kada govorimo o odlasku u inozemstvu, treba razlikovati odlazak radi školovanja, edukacije i povratak mladih s većim znanjem i iskustvom iz drugih država te primjenu znanja u Hrvatskoj. Ono što nas treba zabrinjavati su odlasci mladih bez povratka u Hrvatsku. Mladima treba pružiti sigurnost radnog mjesta, prepoznavanje njihovog rada i znanja, kvalitetno obrazovanje koje je povezano s potrebama tržišta rada u Hrvatskoj. Radi otvorenijih granica imamo i primjer dolazaka mladih u Hrvatsku iz drugih država, no to ovisi i o poslodavcima i uvjetima koje stvaraju sukladno mogućnostima u kojima se nalaze. Jedan od takvih primjera su naši zaposlenici organizacije koju vodim, gdje su mladi odlučili ostati upravo radi uvjeta rada i mladi koji su iz drugih država, čak i iz Belgije, došli raditi kod nas u Hrvatsku. Naša zemlja je predivna i to vidite kada proputujete kroz druge zemlje, no treba raditi na boljim uvjetima za poticanje poduzetništva kako bi se mladima mogla osigurati stabilnost", rekao je za zaposljavanje.mimladi.hr Dubravko Šopar.

Postoji li uopće u Hrvatskoj perspektiva za povratak mladih? Što se treba promijeniti da bi se to omogućilo?

"Iz mog direktnog rada s mladima, rekao bih da ima puno toga na čemu treba raditi kroz nekoliko dimenzija:

Obrazovanje - potrebno je uskladiti potrebe tržišta rada i obrazovanje.

Poticanje poduzetništva - brojne mjere koje se provode za zapošljavanje usmjerene su na pasivno i privremeno zapošljavanje mladih bez dugoročnog stvaranja dodatne vrijednosti. Kako bismo je stvorili, nužno je osigurati povoljne uvjete za razvoj postojećih poduzetnika. Nužno je pitati upravo one koji stvaraju radna mjesta i bez poticaja, što im treba osigurati da bi stvarali još više poželjnih radnih mjesta za mlade, koji profil radnih mjesta im odgovara.

Mladi - poticanje mladih na stjecanje vještina i znanja koje će im pomoći u dobrom konkuriranju na tržištu rada.

Donositelji odluka - potrebno je osluškivati potrebe mladih i pravovremeno reagirati na njih.

Važno je povezivati sve segmente društva, raditi na suradnji i zajedništvu te je važno stvarati društvo u kojem se vrednuje rad i rezultati":

Koji su razlozi velikog odlaska mladih, a koji su po razlozi što se neki mladi ipak vraćaju?

"Razlog velikog odlaska većinom je potraga za sigurnosti i stabilnim radnim mjestima, a moje iskustvo kaže kako će mladi u većini slučaja tražiti prilike da se vrate čim im se otvore prilike za stabilnost ili steknu dovoljno znanja da otvore nešto svoje. Potrebno je usmjeriti se s mjerama na one mlade koji su tu i koji su ostali, a ne na one koji su već otišli. Teško ćemo ljude vratiti ako to ne žele, ali možemo raditi na razvoju onih koji su tu", zaključio je Šopar.

Mjere Ureda za Hrvate izvan RH

Obratili smo se i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Zanimalo nas je kako oni gledaju na povratak mladih Hrvata.

"U Uredu dnevno svjedočimo o velikom broju zainteresiranih povratnika - potomaka hrvatskih iseljenika -  iz Južne Amerike posljednjih godina, a u posljednje vrijeme i iz Kanade i Australije. Uzročnici tome su gospodarske, zdravstvene i socijalne prirode. Međutim, to zapažanje ima jednu vrijednost: ukoliko želimo kvalitetno poticati povratak, moramo pratiti i analizirati sto se događa u hrvatskim zajednicama diljem svijeta, prestati s 'one - size' rješenjima koje iseljenike i povratnike predstavljaju kao homogenu skupinu te podizati svijest u domaćoj javnosti o izazovima povratka. Primjerice, povratnici s engleskog govornog područja se uključuju na hrvatsko tržište  rada bitno jednostavnije nego povratnici sa španjolskog govornog područja. To su realni izazovi, na koje reagiramo kroz unapredenje mjera za učenje hrvatskog jezika, ali i dalje ne možemo ignorirati taj izazov kod povratnika iz Južne Amerike", odgovorili su za portal Direktno iz Središnjeg državnog ureda iz Hrvate izvan RH.

Sve naše mjere prema iseljeništvu imaju u sebi dimenziju poticanja povratka, a mi smo osnažili identitetske programe za mlade, dodali su.

"Projekti i programi poput posebne upisne kvote za pripadnike hrvatskog iseljenistva i hrvatske nacionalne manjine, ljetne škole Domovina, projekta Korijeni, usmjereni su mladim osobama i njihovom povezivanju s Hrvatskom. Također, ističemo kako hrvatsko državljanstvo daje pravnu dimenziju između pojedinca - iseljenika ili njegovog potomka s hrvatskom državom. Ta pravna veza je nasljedna. Stoga smo odlučili i uspjeli producirati jedan od najuključivijih zakonskih rješenja o državljanstvu. Za osobe  koje su donijele odluku o povratku u Republiku Hrvatsku imamo ustrojen Ured dobrodošlice, čiji djelatnici odgovaraju na sva administrativna i neadministrativna pitanja vezana uz povratak - osobno s povratnicima odlaze pred nadležna tijela - mentoriraju ih. Kad se primijeti kako određeno upravno rješenje nije najspretnije, zajedno s resornim ministarstvima, uz bezuvjetnu potporu Vlade RH, pristupamo njegovoj izmjeni. Nadalje, potičemo učenje hrvatskog jezika - u hrvatskim školama u iseljeništvu, online i programima učenja hrvatskoga jezika ovdje u Hrvatskoj. Znanje jezika je najčešća prepreka u odluci o povratku i uspješnoj integraciji i u odluci o konačnom ostanku u Hrvatskoj, a nastojimo olakšati povratnicima uključivanje na hrvatsko tržište rada".

Neprestano povećavamo sredstva  za mjere u domeni povratka jer je broj zainteresiranih sve veći, a same mjere pridonose odluci o konačnom ostanku, ali primarni uzročnik povratka je situacija u državama iseljenja, nastavili su u Uredu.

"Potomci hrvatskih iseljenika, koji u Hrvatsku dođu učiti hrvatski jezik ili studirati na hrvatskim sveučilištima razmišljaju o ostanku ili čak ostaju - stvaramo komplementaran sustav za mlađe generacije iseljeništva, činimo to u suradnji s iseljeničkim organizacijama s kojima nastojimo potaknuti partnerski odnos. Jednako tako, nastojimo iznaći rješenja koja osiguravaju da integracija useljenika bude što uspješnija. Cilj nam je eliminirati nepotrebnu administrativnu zavrzlamu s kojom smo često i mi u Hrvatskoj frustrirani. Cilj nam je potaknuti useljenike na umrežavanje, jer je psihološki izuzetno bitno znati da niste jedini koji prolaze kroz taj proces koji je višeslojan: od odgajanja od obitelji na koju su pojedinci u našem iseljeništvu snažno usmjereni, jezične prilagodbe, prilagodbe na cijeli novi sustav. A u svemu tome nastojimo pružiti potporu našeg Ureda", poručili su za Direktno

O statističkim podacima nespretno je govoriti, no, Državni zavod za statistiku svake godine u mjesecu srpnju objavljuje ove podatke.

"Kontinuirano se povećava broj studenata koji studiraju u Hrvatskoj po programu posebne upisne kvote, odnosno, povećava se broj polaznika učenja hrvatskoga jezika i to upravo iz razloga što je došlo i do povećanja proračunskih sredstava pa tako za akademsku godinu 2022./2023. imamo ukupno 450 stipendija za učenje hrvatskoga jezika, dok je proteklih godina Središnji državni ured dojeljivao 250 stipendija. Za uspješan dolazak u Hrvatsku te povratak hrvatskih isljenika i njihovih potomaka, nastavljamo intenzivno raditi na komplementarnom sustavu mjera za mlađe generacije iseljeništva, pri čemu težimo jačati horizontalnu komunikaciju s resornim tijelim, ustanovama i organizacijama te podizanjem svijesti domaće javnosti o značaju i nemjerljivim doprinosima hrvatskog iseljeništva za Republiku Hrvatsku", zaključili su iz ureda.

Ured za demografiju i mlade: Iseljeništvo je vitalni ljudski kapital

Na ovu temu boratili smo se i Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade.

"Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji je definirani su u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. kao strateški cilj SC 6. Hrvatska provodi demografsku politiku radi povećanja stope fertiliteta i stvaranja poticajnog i privlačnog društvenog i ekonomskog okružja za ostanak, povratak i dolazak mladih ljudi i obitelji koje će u Hrvatskoj pronaći svoje mjesto za rad i podizanje djece.

Kroz prioritetno područje: Ublažavanje negativnih demografskih trendova i izgradnja poticajnog okruženja za mlade i obitelj, Hrvatska nastavlja povećavati dostupnosti dječjih vrtića i broja djece koja pohađaju dječje vrtiće i sudjeluju u vrtićkim i predškolskim obrazovnim programima jer se time pruža podrška obiteljima s djecom, ali i početno ulaganje u razvoj intelektualnih i socijalnih vještina djece koje će im pomoći u nastavku školovanja.

U razdoblju od 2004. do 2016. broj djece koja pohađaju redovne vrtićke ili jasličke programe u Hrvatskoj porastao je za 37,2 posto, dok je broj dječjih vrtića porastao za 34,7 posto. Vlada je od 2017. uložila dvije milijarde kuna u 498 vrtića u Hrvatskoj, a s novim ulaganjima ukupan iznos će dosegnuti 3,43 milijarde kuna.

Kroz prioritetno područje: Jačanje povezanosti s Hrvatima izvan Hrvatske i povratak hrvatskog iseljeništva, ističemo da hrvatsko iseljeništvo, a osobito osobe koje su se odselile u posljednjih pet do deset godina predstavljaju vitalni ljudski kapital od osobite važnosti za održivost i razvoj Hrvatske. U iseljeništvu je velik broj uspješnih poduzetnika i znanstvenika te se taj veliki potencijal postupno aktivira kroz razvojne mjere radi povezivanja hrvatskog iseljeničkog i domicilnog stanovništva te suradnje na razvoju novih tehnologija i uvođenju inovacija u gospodarske djelatnosti", poručili su iz Ureda za portal Direktno.