MEĐUSOBNE OPTUŽBE
Kako je opera o Divi Grabovčevoj izazvala kontroverze među Hrvatima u BiH
Prije gotovo četiri godine, opera Diva Grabovčeva izvedena je prvi put u Mostaru. Godinu dana kasnije je izvedena u prepunoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.
Prva je to opera Hrvata iz BiH, a autor iste je don Dragan Filipović, svećenik koji se inače bavi glazbenim i scenskim radom kroz projekt "Pro musica". Uz Filipovića, u operi je sudjelovao i franjevac Ante Marić koji je napisao tekst za tu operu.
Gotovo četiri godine nakon izvedbe prve opere Hrvata u BiH, pojavile su se kontroverze po pitanju iste među tamošnjim javnim osobama.
Portal Poskok objavio je tekst u kojemu se navodi kako je uprava Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru pokušavala osporiti izvođenje spomenute opere, a u čemu im je pomagao i ogranak Hrvatske matice iz Mostara.
U tekstu kojeg potpisuje izvjesni Petar S., navodi se sljedeće:
"Don Draganu (op.a. Filipoviću) je Miljenko Puljić (op.a. Matica hrvatska Mostar) govorio: Nije vrijeme da Tahir-beg ubije Divu! Nije politički trenutak!” Don Dragan mu je odgovarao: A kad je vrijeme, pitao sam? Pa to se dogodilo! Smijem li ja reći da se dogodilo…?!", navodi se.
Dodaju kako don Filipović nije htio odustati, a pokušaji da ga se spriječi stizali su, navodi se, iz HNK-a Mostar.
"Don Dragan nije odustao od povijesne istine, nije htio pristati NE pisati da je Tahir-beg ubio Divu. A što je bila posljedica toga? Posljedica toga bila je da producent Matice hrvatske Mostar, kao i cijela uprava Matice Hrvatske izađu iz projekta. A što se događalo 48 sati prije same premijere? Četrdeset osam sati prije izvedbe uprava Hrvatskog narodnog kazališta Mostar (op. a. ravnatelj Ivan Vukoja) zabranila je scenografu sve radnje vezane za operu Diva Grabovčeva.", stoji u tekstu.
Nakon objavljivanja teksta, u petak se priopćenjem javnosti obratio i sam ravnatelj tog kazališta Ivan Vukoja koji je demantirao navode o tomu da je kazalište sabotiralo stvaranje opere.
Među ostalim, Vukoja je pozvao don Dragana Filipovića na javno sučeljavanje argumentima kazavši kako je on sam molio scenografa da ne napušta rad na spomenutoj predstavi.
''Nakon što sam saznao da je scenograf Davorin Briševac htio napustiti projekt ja sam ga osobno molio i nagovarao da to ne čini. Nisam mu mogao „narediti“ jer je u projekt bio uključen privatno, a ne kao djelatnik HNK Mostar. U projekt ga je, bez prethodnih konzultacija sa mnom, uključio osobno don Dragan Filipović nekoliko dana prije premijere'', navodi se u Vukojinom priopćenju.
Vukoja dodaje kako je spreman na sučeljavanje i s uredništvom Poskoka koje, po njegovu mišljenju, ovim tekstom pokušava diskreditirati njega kao osobu.
Inače, Diva Grabovčeva je jedna od rijetkih legendi među bosansko-hercegovačkim Hrvatima koja je preživjela u narodnim predajama vladavinu Turaka na ovim prostorima.
Njen grob se nalazi u podnožju Vran planine na lokalitetu Parka prirode Blidinje. Svake godine se na tom grobu održava misa na koju pristignu deseci tisuća vjernika iz BiH i Hrvatske.
Ta djevojka, rodom iz današnje Rame, po legendi, nije htjela postati žena Tahir-bega koji ju je potom ubio.
Za rad kroz projekt "Pro musica" don Filipović je nedavno nagrađen od predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Redom hrvatskog pletera. U obrazloženju odlikovanja stoji: "…za osobite zasluge za glazbenu kulturu, skladateljski i glazbeno-pedagoški rad te kulturnu suradnju između hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj..".
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.