Ivanić o 'mrkvi' koja teži milijardu eura izravne potpore BiH

"Imam čast u ime BiH, a na temelju zajedničke izjave o predanosti svih tijela vlasti BiH da provedu nužne reforme u procesu priključenja BiH EU i sukladno članku 49. Ugovora o EU, uručiti aplikaciju BiH za članstvo u EU", stoji u popratnom pismu, uz odluku o predaji zahtjeva što ga je Čović u Sarajevu potpisao već u srijedu, a 15. veljače će ga predati Bertu Koendersu, ministru vanjskih poslova Nizozemske, čija zemlja trenutačno predsjedava Unijom.

Očekuje se kako će tom činu nazočiti i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini te povjerenik za politiku susjedstva i proširenje Johannes Hahn. Sam Čović je ocijenio kako će idući ponedjeljak biti povijesni dan za BiH. "Naš jedini put je euratlantski i nama je na tom putu potrebna pozitivna energija", kazao je Čović u srijedu, uz procjenu kako će trebati dva do tri mjeseca da bi zahtjev bio uzet u razmatranje. Ukoliko Europska komisija o njemu dade pozitivno mišljenje uslijedilo bi ispunjavanje uputnika s dvije do tri tisuće pitanja  iz kojega bi u EU procijenili je li BiH spremna za kandidatski status, a Čović se nada stjecanju takvog statusa početkom ili najkasnije do sredine 2017. godine.

Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić pridružio se ocjenama kako je nastavak procesa europskih integracija ključan za stabilnost njegove zemlje.

"Ovo će biti godina u kojoj se odlučuje hoće li stvari krenuti nabolje ili će se vratiti godinama unatrag", kazao je Ivanić kako ga u četvrtak citira sarajevsko 'Oslobođenje'.

Pritom je podsjetio kako kandidatski status nije samo pitanje forme, nego konkretne koristi jer 'mrkva' koju on donosi u slučaju BiH teži milijardu eura izravne potpore EU tijekom tri godine kao i dodatnih 500 milijuna eura investicija u različitim područjima.

BiH je uz Kosovo jedina država regije koja do sada nije formalizirala svoje opredjeljenje da postane članicom Unije, a razlog tome su unutarnje blokade i sporost u provedbi reformi.

Zbog izostanka reformi u BiH godine su trebale čak i za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), jer je on parafiran još 2008. no EU je njegovu primjenu odobrila tek 2015.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić ilustrirao je tu činjenicu podatkom da je BiH zbog toga od 2014. do 2017. stekla mogućnost povući tek 168 milijuna eura potpore kroz IPA fondove, dok je Srbija kao kandidat za članstvo u Uniji dobila čak 900 milijuna, a Albanija 359 milijuna.

"Nama kandidatski status treba zbog boljeg života građana", kazao je Zvizdić lokalnim medijima u nastojanju da uvjeri javnost u BiH kako su sadašnje vlasti na dobrom putu te kako čine sve na provedbi reformi na koje su se obvezale.

No optimizam kojega nastoje proširiti Čović i Zvizdić odmah je naišao na zapreku koja je stigla iz Republike Srpske.

Problem je u interpretaciji je li BiH ispunila temeljeni preduvjet kojega je EU postavila kako bi uopće razmatrala zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa.

Taj se preduvjet zove mehanizam koordinacije odnosa s EU jer Bruxelles traži da BiH s Unijom komunicira 'jednim glasom', a ne da se o svakom pitanju tijekom pregovora o eventualnom članstvu nateže sa svakom od bezbrojnih razina vlasti proisteklih iz kompliciranog unutarnjeg ustroja BiH.

Iako ponovo kompliciran, mehanizam koordinacije, nakon usuglašavanja koje je trajalo više od osam mjeseci, usvojen je na sjednici Vijeća ministara BiH 26. siječnja, a njegovo postojanje Zvizdić je potvrdio 10. veljače. Odmah je otvoreno pitanje što se čekalo danima i čemu tajno usvajanje, no Zvizdić je ustvrdio kako tu nema ničega skrivenoga a da je mehanizam 'skrojen' tako da uvažava ustavnu realnost BiH i štiti interese svih razina vlasti u procesu pregovora s EU tako što su u donošenje odluka uključene sve razine vlasti od županija i distrikta Brčko preko entiteta do države, a odluke se donose konsenzusom.

No, iz vlade Republike Srpske odmah je stigao demanti. Premijerka tog entiteta Željka Cvijanović izjavila je kako mehanizam koordinacije nije usuglašen s vlastima RS te da taj entitet ovakav dokument stoga ni na što ne obvezuje. Još je radikalniji bio predsjednik RS Milorad Dodik koji je iskoristio priliku za dodatni obračun sa srpskim strankama koje su na entitetskoj razini u oporbi no dio su vladajuće većine na državnoj razini.  

"Ovo je veleizdaja i to najveća od Daytona do danas", kazao je Dodik u svom stilu komentirajući Zvizdićevu potvrdu da je usvojen mehanizam koordinacije.

No, mehanizam koordinacije sumnjiv je i oporbenim strankama iz Federacije BiH pa SDP ističe ako je riječ o sustavu koji zbog svoje kompliciranosti jednostavno neće funkcionirati, dok Demokratska fronta (DF) Željka Komšića ustvrdila kako je ključni problčem to što mehanizam koordinacije ne predviđa nikakve rokove za usuglašavanje i donošenje odluka pa to može trajati godinama.