Identificirani posmrtni ostatci 18 Hrvata koje su pobili mudžahedini pored Travnika

Identifikaciju nepotpunih skeleta obavili su predstavnici Instituta za nestale osobe BiH po nalogu Županijskog državnog odvjetništva u Srednjoj Bosni. Po navodima predsjednika travničke HVIDRA-e Žarka Jandrića pronađeni su tek manji dio posmrtnih ostataka strijeljanih Hrvata, ali još uvijek nijedno kompletno tijelo jer je bošnjačko-muslimanski vojni, policijski i politički vrh godinama prikrivao zločin i lokacije tijela ubijenih Hrvata na Bikošima.

"Mi nakon ovoliko godina imamo pouzdane informacije da su tijela sustavno skrivana, da su posmrtni ostatci stalno premještani, jedne su nam prigode dovukli i ovčje kosti", rekao je Jandrić. Dodao je kako se masovna grobnica Armije BiH na Bikošima skriva i danas.

"U razmjenama tijekom samih sukoba, dobili smo nekoliko tijela, ali ova masovna grobnica je od prvog dana kada je počinjene zločin sakrivana s ciljem da se nikad ne dokaže ratni zločin nad Hrvatima", kazao je Jandrić i naglasio kako se još uvijek traga za 22 osobe od ukupno 39 žrtava na tom lokalitetu.

Po riječima Nenada Pušelje, koji je imao 14 godina kada je strijeljan brat Predrag, pronađeni su tek dijelovi njegova kostura.
"Nađeno je samo dio od koljena prema stopalima, lijeva nadlaktica i dio lubanje. Primio sam ovo danas. Ovo ću pokapati, ali i dalje tražim tijelo.

Za 21 čovjekom se traga, raznosili su na više mjesta kroz sve ove godine", kazao je Pušelja.

Mironija Janković je 8. lipnja 1993. izgubila sina i supruga - Dalibora  i Stipu Jankovića. Dalibor je strijeljan s 19 godina.

U izjavi za Dnevnik.ba Janković je naglasila kako je ovo neka nada da bi se tijela ipak mogla pronaći, ali da je 25 godina nakon zločina teško vjerovati institucijama BiH.

Identifikacija DNK metodom potvrdila je identitet 17 osoba, dok nije posve jasno čiji su otkriveni posmrtni ostaci rođaka Mije ili Jakova Tavića.
Za tijelima još 22 likvidirana Hrvata iz mjesta Bikoša se još uvijek traga.

Još nitko pred pravosuđem BiH nije odgovarao za ovaj zločin. U postupku vođenim pred Haaškim sudom u predmetima protiv nekadašnjeg zapovjednika 3. korpusa Armije BiH Envera Hadžihasanovića sudsko vijeće je u pravomoćnoj presudi utvrdilo kako su zločin na Bikošima počinili pripadnici odreda El – Mudžahida, postrojbe koja je bila sastavljena od islamskih boraca iz cijeloga svijeta – mudžahedina.

No Haaški sud nije za to po zapovjednoj odgovornosti kaznio Hadžihasanovića, niti načelnika Glavnog stožera Armije BiH Rasima Delića. 
Trideset devet pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i hrvatskih civila zarobljeno je 8. lipnja 1993., te su ih pripadnici Armije BiH poveli prema logoru u mjestu Mehuriću. Na tom su ih putu presreli drugi pripadnici Armije BiH i mudžahedini, te su iz te kolone prema njihovim naredbama odvajali ljude, ponovno su ih otimali i strijeljali.