stuttgart

I u Njemačkoj se stvaraju gužve na biračkim mjestima - premalo ih je

Autor

Direktno.hr

11.01.2015. u 12:08
Ispiši članak

I u Njemačkoj Hrvati su u velikom broju jutros krenuli na biračka mjesta, stvaraju se gužve.

Kao što smo već pisali, vapaje iz dijaspore kojima su Hrvati upozoravali da im je onemogućeno Ustavom zajamčeno biračko pravo, Ivo Josipović i Zoran Milanović nisu htjeli čuti.

Naime, Hrvati izvan Hrvatske 2010. godine imali su ukupno na popisu birača nešto više od 406 tisuća ljudi, koji su na 250 biračkih mjesta mogli ostvariti svoje biračko pravo. Sada, na predsjedničkim izborima, imaju samo 73 biračka mjesta u cijelom svijetu i samo ih je 6,439 uspjelo ostvariti svoje pravo u prvom krugu predsjedničkih izbora. 

"S velikim zakašnjenjem reagiramo na ovu strašnu nepravdu prema nama izvan RH i ona vapi za hitnim prizivom na EU i UN. Uz odbijanje dopisnog i elektronskog glasovanja, od ionako bijednih 250 mjesta za glasovanje zbili su nas na manje od 90 punktova izvan RH. Taman naši ljudi, recimo, oni u BiH imaju sredstava da putuju satima na glasovanje, ili naši u Kanadi po nekoliko sati avionom", stoji u pismu Hrvatskog svjetskog kongresa koje ovih dana stiže na razne adrese u inozemstvu i Domovini.

"Mi u HSK smo od 1993. na svima susretima s najvišim državnim razinama pa i prošle godine i s predsjednikom Josipovićem, isticali taj veliki problem i kriminalno ignoriranje hrvatskih vlasti prema nama izvan RH. I sada, ne samo da nije bilo uspjeha, nego, eto, sada je još namjerno i ciljano napravljeno nekoliko puta gore... Pada mi na um aforizam: Ne smijem im reći da sam žedan. Dat će mi octa!", stoji u pismu HSK.

U pismu Odboru za dijasporu Vlade RH i predstojnici Dariji Krstičević, stoji kako joj se "posebno obraćaju s nadom kako i njena pomoć može biti od koristi u trenutnom ostvarivanju zamolbe kolega iz Kanada, koji, nažalost, u potpunosti dijele sudbinu većine Hrvata izvan Domovine kada su u pitanju izbori na kojima imaju pravo sudjelovati".

"Glede toga, podsjećamo kako je na opetovanu zamolbu i stalno nastojanje Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS BiH) djelomice uvažena zamolba hrvatskih državljana u BiH za ove predsjedničke izbore. Istina i dodatnim nastojanjem veleposlanika NJ.E. Ivan Del Vechia i generalnog konzula Republike Hrvatske u Mostaru Nj.E. Velimira Pleše djelomično je uvažen zahtjev Hrvatskog narodnog sabora BiH o povećanju broja biračkih mjesta, na postojeća četiri diplomatsko konzularna predstavništva", stoji u pismu upućenom Dariji Krstićević, koju je postavila Milanovićeva Vlada u dogovoru s Josipovićem da bi koordinirala komunikaciju s iseljeništvom.

"Vjerujem kako Vam je poznata činjenica da je tijekom nekoliko proteklih izbornih ciklusa provedenih u Republici Hrvatskoj, znatno smanjen broj hrvatskih državljana izvan Republike Hrvatske koji konzumiraju temeljno ljudsko pravo - birati i biti biran što je i temeljno načelo demokracije. Primjerice u izbornom ciklusu 2010. godini u BiH, u kojoj istini za volju još uvijek najviše hrvatskih državljana izvan RH izlazi na izbore, od 266.679 registriranih birača nas 97.401 iskoristilo je svoje biračko pravo prema tadašnjem Izbornom zakonu RH. Promjenama Izbornog zakona, kojima je uvelike ograničena fizička dostupnost biračkih mjesta te je broj biračkih mjesta sveden samo na diplomatsko konzularna predstavništva, broj onih koji su u 2014. godini iskoristili svoje biračko pravo na izborima za Europski parlament drastično je smanjen, tako da je u BiH glasovalo samo 2.769 birača", napominju iseljenici.

"Kako je Republika Hrvatska postala članica Europske unije, a time je preuzela i obveze i prava iz pravne stečevine EU, zabrinjavajuće je nepoštivanje temeljnog prava birača – prava na fizičku dostupnost biračkog mjesta. Uoči ovogodišnjih izbora za Europski parlament,  prof. dr. sc. Dragan Čović,  predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH (koji okuplja stranke s hrvatskim predznakom u BiH) uputio je dopis Ivanu del Vecchiu, veleposlaniku Republike Hrvatske u BiH, tražeći otvaranje više biračkih mjesta u područjima gdje živi većinsko hrvatsko stanovništvo čime bi se zainteresiranim biračima omogućilo sudjelovanje na izborima te time zadovoljila i njihova potreba snaženja demokracije (o čemu sam Vas upoznao u dopisu od 6.3.2014.). Nažalost, isto nije omogućeno", navodi se.

Mnogi relevantni čimbenici izvan RH neophodnim drže potrebu žurnog razmatranje vraćanja prava na fizičku dostupnost mjestu glasovanja državljanima RH koji žive izvan domovine. Isti smatraju kako bi to uvelike pridonijelo jačanju osjećaja zajedništva te omogućilo jasnije izražavanje volje cjelokupnog biračkog tijela. Kako je na proteklim izborima za Europski parlament  gotovo čitav svijet bio jedna izborna jedinica, a birani su zastupnici i predstavnici svih državljana Republike Hrvatske, smatramo da je veća fizička dostupnost biračkih mjesta mogla osnažiti i participaciju šireg biračkog tijela te uvelike pridonijeti transparentnosti i i reprezentativnosti unutar samog Parlamenta EU. Ovako je samo u BiH 266.679 birača reducirano na četiri diplomatsko konzularna predstavništva što je, uz činjenicu da se  prethodno morao obaviti proces registracije, uvelike obeshrabrilo potencijalne birače da sudjeluju u procesu biranja svojih predstavnika na ovim izborima. Situacija s dostupnosti glasovanja Hrvatima iz drugih dijelova Europe i svijeta još je drastičnija, što se može vidjeti u priloženim tablicama.

Mišljenja smo kako se ova diskriminirajuća odredba Izbornog zakona RH što žurnije treba razmotriti te iznaći prikladniji oblik omogućavanja glasovanja većini hrvatskih građana koji stanuju na velikoj udaljenosti od hrvatskih konzulata i veleposlanstava. Ova bi izmjena vratila izgubljeno povjerenje između iseljeništva, Hrvata u BiH i Republike Hrvatske te ojačala nacionalno zajedništvo i daljnju suradnju, a istovremeno bi i slijedila smjernice propisane od strane Komisije o pravu glasa na nacionalnim izborima građana i stanovnika koji žive u inozemstvu.

Ovime bi se, kako je u svojoj peticiji naglasio i profesor Mark Đidara, „omogućilo narodu u cjelini da sudjeluje u izboru parlamentaraca i predsjednika koji će predstavljati narod kao cjelinu", stoji u pismu na koje nisu reagirali ni Josipović, ni Milanović.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.