Hrvatski iseljenički zbornik za 2017. godinu čini osam tematskih cjelina

U žarištu interesa većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa su iseljenice, afirmirane u raznim područjima ljudske djelatnosti, od umjetnica i znanstvenica do poduzetnica, odvažne djevojke i snažne majke! (….)S jedne strane Lijepa Naša hvali se heroinama, dok s druge strane nerijetko baš žene izlaže gorčim dionicama suvremenoga obiteljskog života diljem planeta - od Aljaske do Ognjene zemlje, Australije i Novoga Zelanda, kao i bližih europskih pečalbarskih odredišta. (…) Uloga žene u iseljeništvu do danas je ostala na margini interesa sve mnogobrojnijih istraživača hrvatske dijaspore, napisala je urednica u Predgovoru.

Sadržajno, ovogodišnji zbornik nastoji, a i uspijeva, to promijeniti. Ukazuju na to napisi etnologinje Marijete Rajković Ivete, diplomatkinje Tuge Tarle, znanstvenice Marine Perić Kaselj, publicistkinje Marije Peakić Mikuljan a neizravno i oni drugi.

Prvo poglavlje, Znaci vremena, počinju tekstom Vidljivost Hrvatske na europskome prostoru pravnika i politologa mr. sc. Jure Vujića, povratnika iz Francuske, s diplomom Sveučilišta u Parizu. Slijedi napis komunikologa Bože Skoke Inovacije i ljudski potencijali Lijepe Naše te intervju sa Zagrepčankom Ninom Zelenikom iz Toronta koji je vodio Matičin stalni suradnik iz Kanade Dubravko Barač. Publicistkinja i diplomatkinja Tuga Tarle piše o ulozi žene u hrvatskim iseljeničkim zajednicama, a Matičina novinarka Naida Šehović čitateljstvo informira o aktivnostima i programima HMI-ja u tekstu Matičina programska riznica.

Ovogodišnji Kroatistički obzori donose tekst dopisnoga člana HAZU s kanadskom adresom prof. dr. sc. Vinka Grubišića Hrvatski jezik u anglofonome svijetu, kao i zapažanja vodećeg hrvatskog filologa iz Austrije, akademika Nikole Benčića o sjajnoj knjizi znanstvenice Katarine Tyran pod naslovom Identiteti gradišćanskih Hrvata. Odlični prilog je i onaj Stjepana Blažetina koji opisuje Svijet knjige u Hrvata iz Mađarske. Tihomir Nuić iznosi zapažanja o hrvatskoj nastavi u Švicarskoj, koju trenutačno pohađa oko 900 učenika koje podučavaju 14 učitelja. Aktualna ravnateljica Zavoda za migracije Marina Perić Kaselj piše o iseljeničkoj književnosti čileanskih Hrvata kao istraživačkom izazovu, dajući jedinstveni sociokulturni profil najstarije hrvatske iseljeničke zajednice Južne Amerike Punta Arenasa i rekonstruirajući šaroliku galeriju likova iz fascinantne proze čileanskih Dalmatinaca.

Poglavlje Mostovi donosi napis Marijete Rajković Iveta Ženski aspekt iseljeništva: od bijele udovice do samostalne migrantice. Njena studija je nastala temeljem etnografskih istraživanja provedenih od 2005. do 2015. u planinskim selima Velebita i Like sa stoljetnom tradicijom odselidbe u Ameriku. Hrvatskim emigranticama u Australiji bavi se Marija Rotim, koja se usredotočila na opise 12 autentičnih sudbinskih priča. Dubravko Barač u razgovoru s glazbenikom i pedagogom Edwardom J. Mavrincem otkriva bogatu i raznovrsnu karijeru pripadnika hrvatskog naraštaja rođenog u Kanadi. Slijedi sjajna Ispovijest skladatelja i filantropa, Slatinščana Milka Kelemena s polustoljetnim iskustvom života u Njemačkoj. Marija Valčić napisala je Hommage hrvatsko-španjolskom slikaru Petru Maruni (1938. - 2016.) koji je svojedobno Ilustrirao pojedina izdanja Knjižnice Hrvatske revije, kao i naslovnicu istoimenoga kultnoga iseljeničkog časopisa urednika Vinka Nikolića. Povratnička iskustva Međimuraca u Zborniku opisala je Rebeka Mesarić Žabčić. U Međimurju je, naime, danas, nada u povratništvo vrlo poticajna.

Povjesnica donosi priloge Marine Perić Kaselj Domovinski rat i dijaspora: koncept domovine i identiteti hrvatskih iseljenika, te Waltera F. Lalicha, istraživača s Hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie u Sydneyju, Hrvati u obrani Australije u Drugome svjetskom ratu. Tu je i dojmljiva vinjeta o ukrštavanju putova našijenaca iz Dubrovačkoga primorja s domicilnim indijanskim stanovništvom Sjeverne Karoline još iz doba otkrića Novoga svijeta znanstvenika, književnika i franjevca iz Švicarske Šimuna Šite Ćorića Tragovima Croatan indijanaca putopis je iz neobjavljene zbirke Moje američke godine (1982.). O vizionaru moderne Hrvatske Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom ( 1816. – 1889.) piše Marijan Lipovac, a Danijel Labaš o Luki Brajnoviću (1919. -2001.), novinaru i profesoru svjetske književnosti i novinarske deontologije na Sveučilištu Navarra u Pamploni.

Zbornikovo poglavlje Baština donosi prilog Ivana Kosića Nasljeđe Zrinskih u Nacionalnoj i sveučilišnoj Knjižnici u Zagrebu, a povod mu je izložbom obilježena 450. obljetnica Sigetske bitke U NSK. Esejistički obrađujući život četrnaest ženskih likova Nevenka Nekić je svojom knjigom, o čemu u tekstu Heroine u HIZ-u piše Marija Peakić Mikuljan, zahvatila razdoblje od tisuću godina. Prilog Pet desetljeća Kulturne federacije američkih Hrvata, Vesne Kukavica i Ivana Čizmića, bavi se etnokulturnim razvitkom dijasporskih zajednica na sjevernoameričkome kontinentu.

Duhovnost donosi tekst Stana Granica o filozofu i svećeniku dr. sc. Serafinu Iliji Zečeviću (1911. – 1972.), istaknutoj figuri hrvatske zajednice u Kanadi. Jelena Jindra piše o Galerija Šimun u Bosanskoj Posavini u Dubravama kraj Brčkog. Riječ je o fascinantnoj zbirci moderne hrvatske i bosanskohercegovačke umjetnosti čiji je utemeljitelj, kolekcionar i donator fra Stjepan Pavić.

U poglavlju Znanost Tanja Rudež u tekstu Čarobni tekst nanoznanosti piše o Aleksandri Radenović, izvanrednoj profesorici na Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL), a u Tajnama Zemljine jezgre o Bjelovarcu Hrvoju Tkalčiću, ovogodišnjem laureatu australske nagrade Research Achievement Excellence Award. Napis Ive Buljan govori o Mreži znanstvenika hrvatskih korijena - Mirku Dikšiću, Vinku Grubišiću, Šimi Malenici i Nenadu Šestanu.

U poglavlju Nove knjige autori čitateljima predstavljaju: Rajka Bućin Vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskoga državnoga arhiva, Ivo Žanić analizira Oglede o hrvatskome identitetu, Stan Granic ubaštinjuje Prinose Johna Felixa Clisse očuvanju moliškohrvatskoga jezika. Usto, Vesna Kukavica napisom promovira tisuću i osamsto stranica rječnika na mobilnim komunikacijama - magični digitalni repozitorij ŠK (www.rjecnici.hr), koji registriranim korisnicima daruje živo leksičko blago hrvatskoga jezika. EP zastupnik Tonino Picula u njemu piše o knjizi Nova hrvatska paradigma aktualnog hrvatskoga ministra vanjskih poslova, i povratnika iz Argentine, Davora I. Stiera.

Tekst: Diana Šimurina Šoufek/Matis.hr