Hrvatici dom postali Kanari: Nijednom mi more nije oduzelo dah kao što mi se to događa u Hrvatskoj

Ova 27-godišnja Slavonka iz Rokovaca pored Vinkovaca, završila je arheologiju te etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a zbog posla u udruzi Svjetski savez mladih preselila se u Bruxelles. No užurbani život u europskoj prijestolnici ubrzo je zamijenila mnogo mirnijim životom na Kanarskom otočju koje je u mnogočemu podsjeća na Hrvatsku. Anita je u razgovoru otkrila koje su prednosti, ali i nedostaci života na La Palmi te planira li se vratiti u domovinu, piše Generacija.

"Prije vjenčanja suprug i ja smo razmišljali gdje bismo mogli započeti bračni život. Ja sam u to vrijeme živjela i radila u Bruxellesu, no njemu je tamo bilo gotovo nemoguće pronaći posao zbog jezične barijere. Uz to, život u tom gradu je poprilično skup pa smo se odlučili vratiti na Tenerife, gdje je suprug dobio posao. Posljednja tri mjeseca naš je dom na otoku La Palma gdje je suprug dobio premještenje u novootvorenu kliniku“, ispričalaje Anita.

Osvrćući se na stanovništvo na Kanarima, Anita je primijetila kako ima puno Južnoamerikanaca. Više od 30 posto stanovnika La Palme su stranci, a polovica toga su doseljenici iz Južne Amerike.

"Vjerujem da se njihov utjecaj osjeća, ali ja sam još ne mogu razlučiti što je izvorno kanarsko, a što južnoameričko. Na La Palmi je i sve više Nijemaca koji, primjerice, nakon odlaska u mirovinu dolaze ovdje živjeti“.

Iako još nije imala priliku vidjeti poznati karneval u Las Palmasu, istaknula je kako po pripremama u njezinom gradu vidi da je karneval jedna od najvažnijih manifestacija.

"Ljudi mu se vesele, a pripreme počinju nekoliko tjedana prije samog karnevalskog vikenda. Karakteristično za La Palmu jest tradicionalna manifestacija Los Indianos, kojoj je cilj okarakterizirati stanovnike kanarskih otoka koji su u prošlosti emigrirali prvenstveno na Kubu. Po povratku, oni su često voljeli pokazivati bogatstvo koje su stekli preko oceana. Najznačajniji dio ove proslave su sudionici, svi odjeveni u bijelo te posipanje brašnom ili bilo kakvim bijelim prahom“, ispričala je Anita.

Nova životna okolina donosi pozitivne, ali i negativne strane za sobom.

"Pozitivne strane života ovdje su definitivno klima i dobra hrana, miran način života i priroda koja je prekrasna.  Nedostatak je pak udaljenost od ostatka Europe, što svako putovanje čini dodatno kompliciranim. Iako miran način života ima svoje prednosti, ta jednostavnost i usporenost ima svoju cijenu – čak i stvari koje bi se mogle napraviti brzo ovdje traju, a ljudima kao da se ne da raditi“.

Na upit koje je more ljepše, Anita je odgovorila:

"Hrvatsko, mislim da o tome nema govora. Priroda je i ovdje prekrasna, no ocean je potpuno drugačiji od mora poput Jadranskog. Vulkan Teide je jedan od najljepših pejzaža, no moram priznati da još niti jednom nisam došla na plažu ili vidjela more, a da mi je zastao dah. U Hrvatskoj mi se to uvijek događa".

Istaknula je da nije sigurna hoće li se vratiti u domovinu.

"Kad sam otišla u Bruxelles bila sam uvjerena da ću se vratiti jer moja želja nikad nije bila živjeti u inozemstvu. No poslije udaje prioriteti su mi se promijenili. Mom je suprugu san raditi kao kirurg u Americi i trenutno priprema ispite kako bi to postigao. I meni se Amerika svidjela. Imaju drugačiji mentalitet i način funkcioniranja nego mi Europljani, a mogućnosti su puno veće. Nadamo se da ćemo iduće godine biti tamo i da će to biti naše posljednje preseljenje“, poručila je  za kraj Anita.

Ostatak teksta pročitajte na Generaciji.