UJEDINJENE HRVATSKIM DUHOM

Hrvatice iz Latinske Amerike njeguju ljubav prema domovini: 'Želimo da povijest ostane'

Autor

db

Hrvatice iz Latinske Amerike su prije dvije godine na Dan žena osnovale mrežu CroActivas kojom promiču zajedništvo hrvatskih iseljenika na španjolskom i portugalskom govornom području. 

 

23.03.2025. u 12:46
Ispiši članak

Hrvatice su se sastale u brazilskom gradu Sao Paulu gdje su razmijenile iskustva i nastavile povezivanje sa Hrvatskom. "Ovo je način da se ujedinimo jer svaka od nas ima svoju priču", kazala je Dafne Bilich Santiago Queiroz čiji je djed 1947. došao u Brazil. "Mi Hrvatice iz Latinske Amerike smo različite, ali sve nas ujedinjuje hrvatski duh. Duh naroda koji je prošao teškoće i snašao se u tuđini zahvaljujući svojoj borbenosti", istaknula je Bilich.

Ona je jedna od 836 žena koje se svaki mjesec barem jednom sastaju 'online' te održavaju radionice. Broj sudionica se udvostručio od kada je mreža stvorena prije dvije godine. "Jačamo i podupiremo se", kazala je Bilich. Jelena Nadinić, rođena u argentinskom glavnom gradu Buenos Airesu, bila je među osnivačicama. Pomislila je da bi bilo dobro stvoriti mrežu na španjolskom i portugalskom govornom području jer su već postojale neke na engleskom.

"U Južnoj Americi imamo ljude druge i treće generacije koji su izgubili svoje korijene jer su se morali baviti poslom. Ovako im dajemo nešto, barem jednom mjesečno, da se mogu povezati sa svojim korijenima", poručila je Nadinić, predsjednica CroActivasa. "A zašto baš žene? Zato što smo mi žene jezgra obitelji, tradicije i jezika", objasnila je.

FOTO: HINA/ Miho Dobrašin

Susret hrvatske dijaspore

Nadinić, specijalistica u biokemijskoj-farmaceutskoj industriji, članica je Savjeta hrvatske vlade za Hrvate izvan Hrvatske pa je zajedno s kolegicama iz Brazila, Perua i drugih južnoameričkih država osnovala CroActivas. Prvi put su se okupile uživo u studenom 2023. u Buenos Airesu, a susret u Sao Paulu je drugo takvo okupljanje. On je dio šireg osmog Susreta hrvatske dijaspore u Južnoj Americi.

CroActivas je jedina panlatinoamerička organizacija Hrvata premda nema sjedište. "Nemamo formalnu udrugu. Razmišljamo kako se bolje organizirati", pojasnila je Nadinić. Jedna od ideja je da ih uključe postojeće udruge iseljenika u svoju strukturu u svakoj od zemalja. Tako ne bi plaćale posebnog računovođu niti banku. Nadinić je zadovoljna radom  premda se ponekad teško organizirati kada su članice zauzete svojim poslovima i drugim obvezama. 

FOTO: HINA/ Miho Dobrašin

'Ako ne zapišemo našu povijest izgubit ćemo je'

CroActivas je dobio pet novih članica tijekom skupa u Sao Paulu. Od tih žena se traži da ispune obrazac sa svojim podacima, ali i da napišu svoju iseljeničku priču. "Važno je da napišu svoju povijest jer ako je ne zapišemo izgubit ćemo je. Želimo da ta povijest ostane, da se zna kako su došli u Latinsku Ameriku", naglasila je Nadinić.

Hrvatica imenovana na važnu poziciju pa najavila rat lobijima: 'Ovo su alarmantne brojke'

Naime, Daphne Bilich napisala je kako je njenog djeda Miroslava, tada 35-godišnjeg vlasnika tvornice kemikalija u Zagrebu, jugoslavenski komunistički režim proglasio 'narodnim neprijateljem'. Bio je zatvoren, pobjegao je, pa preko Italije došao u Brazil. CroActivas je pun priča o ljudima koji su zbog političkih i gospodarskih razloga preplovili Atlantski ocean i stigli u nepoznat kraj. "Mi u Južnoj Americi smo do 1991. godine htjeli da se ovdje zna što je Hrvatska. Sada želimo da se u Hrvatskoj zna tko smo mi", poručila je Nadinić.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.