ŽIVOT U EUROPSKOJ PRIJESTOLNICI
Hrvatica u Bruxellesu: Belgijska birokracija je noćna mora čak i nama Hrvatima
Zagrepčanka Magdalena Basić (25) u Bruxelles se preselila u studenom prošle godine. Ova mlada psihologica dobila je priliku raditi za Svjetski savez mladih, organizaciju za koju je volontirala više od dvije godine. Magdalena je za portal Generacija otkrila kako joj je živjeti u ovoj europskoj prijestolnici, koliko je zadovoljna birokracijom, javnim prijevozom i društvenim životom, što joj najviše nedostaje iz domovine te planira li se vratiti u Lijepu našu.
“Kad se već otvorila prilika raditi plaćeni posao za organizaciju za koju sam uživala raditi i besplatno, to mi se učinilo kao odlična prilika da iskusim život u inozemstvu. No u početku mi nije bilo lako”, započela je svoju priču Magdalena koja radi kao Direktorica Operacija za World Youth Alliance Europe, odnosno Svjetski savez mladih – Europski regionalni ured.
Život u Bruxellesu, dodala je, dosta se razlikuje od života u Zagrebu.
“Užurbana je atmosfera, radi se od 9 do 18 sati, trgovine se zatvaraju već u 19 ili 20 sati, nema “kava kulture” i stalno netko prosvjeduje. Ipak, da bi izbjegli svu tu gradsku užurbanost, ljudi najčešće slobodno vrijeme provode u brojnim prekrasnim parkovima koji pružaju osvježenje od gradskog asfalta”, istaknula je Magdalena.
No ovaj grad, dodala je, ima i veliku prednost jer je odlično povezan s brojnim drugim europskim destinacijama.
“Često se nude prilike jeftinih letova. Lako se uhvati neka ponuda i preko vikenda odleti do Španjolske, Portugala, Velike Britanije, Češke ili hrvatske obale”.
Arapska tržnica subotom, kod Vijetnamaca na ručak…
Na upit koliko su Belgijanci različiti od Hrvata, Magdalena je odgovorila:
“S obzirom na to da živim u gradu u kojem su 50 posto građana stranci, nisam imala prilike upoznati puno Belgijanaca. Općenito govoreći, primijetila sam da se više druže u svojim krugovima, nemaju običaj pozivati na piće nekoga tko je izvan društva.”
Iako je Belgija praktički podijeljena na dva dijela, dodala je, Bruxelles se čini kao točka dodira ovih zajednica, kao i mnogih drugih etničkih skupina koje se ovdje nalaze.
“Puno je migranata, što zapravo pruža jedinstvenu priliku upoznavanja puno svjetskih kultura. Svi znaju da se isplati otići na Arapsku tržnicu subotom, kod Vijetnamaca na ručak, brazilski all-you-can-eat ili na belgijske vafle nakon subotnjeg izlaska. Ono što mogu sa sigurnošću reći jest to da Belgijanci jako vole dobro pivo. Ipak, rekla bih da se u Lijepoj našoj više i raznovrsnije uživa u životu”, primijetila je Magdalena.
Kako je u Bruxellesu živi već gotovo godinu dana, imala se prilike upoznati s birokracijom, zdravstvom i javnim prijevozom.
“Belgijska birokracija je noćna mora svakog građanina. Spori su i jednostavno ti ne žele pomoći ako je imalo izvan njihovog “teritorija”, pogotovo ako ne pričaš francuski (čast iznimkama). Javni prijevoz je relativno dobro organiziran, ali samo ako taj dan nema štrajka”, istaknula je Magdalena.
Prednost je to, dodala je, što je grad prepun bicikala i romobila, kao i biciklističkih staza, tako da većina ljudi izbjegava prijevoz autom ili javnim prijevozom. Što se tiče zdravstva, srećom još nije morala ići kod doktora, no čula je uglavnom dobra iskustva. Slično je i s radničkim pravima, kao i sustavom obrazovanja.
“Belgija je socijalno osviještena zemlja, porezi su visoki, radnici imaju velika prava – od nadoplate za ručak preko 13. plaće do čistača i čistačica čiji je rad subvencioniran od države. Sustav obrazovanja je kvalitetan i nije skup – gotovo svi imaju priliku za dobro obrazovanje.”
‘Sve su ulice nekako ukoso, uzbrdo, nizbrdo’
Na upit kako izgleda njezin svakodnevni život u Belgiji, Magdalena je odgovorila:
“Kada sam tek došla bio je studeni, brzo je padao mrak, a imala sam jako puno posla, tako da sam mogla grad upoznavati tek vikendom. Na sreću i na žalost, moj posao zahtjeva puno putovanja, što zapravo znači da niti vikendom nisam uspijevala previše vidjeti grada. Sve su ulice nekako ukoso, uzbrdo, nizbrdo, ne vidiš na kojoj je strani sunce (jer ga nema), stalno sam se gubila po putu do trgovine. Ali onda počneš shvaćati gdje ideš i život postane jednostavniji.”
Njezin dnevni ritam, dodala je, prilično je jednostavan.
“Preko tjedna se radi, navečer tjelovježba, druženje s prijateljima ili šetnja parkom, a vikendom ili punjenje baterija ili neko putovanje. Nedjeljom ovdje ništa ne radi, tako da se kupnja treba dobro isplanirati.”
Što se tiče cijena i standarda života, Magdalena je istaknula kako su plaće u Belgiji puno veće, ali su i troškovi života proporcionalno veći.
“Bruxelles kao “glavni grad Europe” prednjači u skupoći Belgije, upravo zbog mnogih stranaca koji dolaze raditi u EU institucijama. Hrana je puno skuplja nego drugdje u EU, kao i mnoge druge usluge poput restorana, kafića, kemijske čistionice, frizera, zubara… Ipak, Belgija nudi puno prilika.”
Pogotovo se to odnosi, dodala je, na mlade i obrazovane ljude koji pričaju više jezika.
“Jezici su ogromna prednost u ovako multikulturalnom gradu. Konkurencija je velika, no ako se uspiješ probiti čak i na neku prosječnu poziciju, možeš imati dobar životni standard.”
Njezin pak posao, istaknula je, obuhvaća jako širok spektar dužnosti.
“Tu su organiziranje europskih projekata za mlade, vođenje financija i pravnih pitanja ureda, selekcija i nadziranje stažista te općenito cijelog ‘internship’ programa te organiziranje i vođenje raznih treninga i radionica za sve naše članove u Europi”.
‘Nikako se ne mogu naviknuti na mrak zimi’
Magdalena je istaknula kako se u Hrvatsku planira vratiti, ali tek kada nauči sve što može na ovoj poziciji, no iz domovine joj nedostaje mnogo toga.
“Mislim da je ovo jedno vrijedno iskustvo koje se ne pruža svaki dan. Najviše mi nedostaju obitelj i prijatelji, ali i jako sunce tijekom zime i fina voda, a da nije iz boce. Nikako se ne mogu naviknuti da je po zimi stalno mrak i oblačno, a ljeti dan do 23 sata. Čudno mi je ići spavati po danu, osjećam se kao da imam 75, a ne 25 godina.”
Istaknula je kako je posebno veseli što će ovo ljeto cijeli kolovoz provesti kod kuće.
“Imam tu sreću i luksuz da tijekom ljeta mogu raditi i od doma, budući da u uredu, kao niti u gradu, neće biti nikoga. Zasad sam se vraćala svakih nekoliko mjeseci, što privatno, što poslovno. Uvijek mi je drago doći doma, a svaki put mi se čini da sam doma sve kraće i kraće.”
Ipak, Magdalena je dodala kako je zadovoljna svojim životom vani koji ima i prednosti i mana.
“Kada uzmem u obzir da ovako mlada već imam internacionalno iskustvo, mogu reći da sam zadovoljna. Naravno, nije uvijek lako, pogotovo kada ne znaš jezik. No Bruxelles je specifičan grad, prilagođen strancima. Radim na engleskom, s prijateljima i kolegama pričam na engleskom, njemačkom, španjolskom ili hrvatskom, tako da mi je zasad francuski trebao jedino za birokraciju i pri plaćanju namirnica. Ovo drugo sam uspješno savladala, a u gradske urede vodim na izlet prijatelje koji pričaju francuski.”
Dodala je kako je velika prednost to što naučiš puno o drugim ljudima i životu općenito, ali i o sebi.
“Moglo bi se reći da su to i mane. Naravno, nedostaju ti prijatelji i obitelj, ali ja na ovo iskustvo gledam kao na jedan veliki izlet u EU. Kad se vratim, imat ću puno toga za ponuditi, nadam se da će to biti prepoznato”, poručila je za kraj Magdalena.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.