Hrvati pisali Josipoviću i Milanoviću: ne možemo do svog biračkog prava

Hrvatska dijaspora je na nogama, pišu pisma, zbog toga što im je onemogućeno Ustavom zajamčeno pravo - biračko pravo, ali nitko im ne odgovara na ta pisma. Naime, Hrvati izvan Hrvatske 2010. godine imali su ukupno na popisu birača nešto više od 406 tisuća ljudi, koji su na 250 biračkih mjesta mogli ostvariti svoje biračko pravo. Sada, na predsjedničkim izborima, imaju samo 73 biračka mjesta u cijelom svijetu i samo ih je 6,439 uspjelo ostvariti svoje pravo u prvom krugu predsjedničkih izbora. 

"S velikim zakašnjenjem reagiramo na ovu strašnu nepravdu prema nama izvan RH i ona vapi za hitnim prizivom na EU i UN. Uz odbijanje dopisnog i elektronskog glasovanja, od ionako bijednih 250 mjesta za glasovanje zbili su nas na manje od 90 punktova izvan RH. Taman naši ljudi, recimo, oni u BiH imaju sredstava da putuju satima na glasovanje, ili naši u Kanadi po nekoliko sati avionom", stoji u pismu Hrvatskog svjetskog kongresa koje ovih dana stiže na razne adrese u inozemstvu i Domovini.

"Mi u HSK smo od 1993. na svima susretima s najvišim državnim razinama pa i prošle godine i s predsjednikom Josipovićem, isticali taj veliki problem i kriminalno ignoriranje hrvatskih vlasti prema nama izvan RH. I sada, ne samo da nije bilo uspjeha, nego, eto, sada je još namjerno i ciljano napravljeno nekoliko puta gore... Pada mi na um aforizam: Ne smijem im reći da sam žedan. Dat će mi octa!", stoji u pismu HSK.

U pismu Odboru za dijasporu Vlade RH i predstojnici Dariji Krstičević, stoji kako joj se "posebno obraćaju s nadom kako i njena pomoć može biti od koristi u trenutnom ostvarivanju zamolbe kolega iz Kanada, koji, nažalost, u potpunosti dijele sudbinu većine Hrvata izvan Domovine kada su u pitanju izbori na kojima imaju pravo sudjelovati".

"Glede toga, podsjećamo kako je na opetovanu zamolbu i stalno nastojanje Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS BiH) djelomice uvažena zamolba hrvatskih državljana u BiH za ove predsjedničke izbore. Istina i dodatnim nastojanjem veleposlanika NJ.E. Ivan Del Vechia i generalnog konzula Republike Hrvatske u Mostaru Nj.E. Velimira Pleše djelomično je uvažen zahtjev Hrvatskog narodnog sabora BiH o povećanju broja biračkih mjesta, na postojeća četiri diplomatsko konzularna predstavništva", stoji u pismu upućenom Dariji Krstićević, koju je postavila Milanovićeva Vlada u dogovoru s Josipovićem da bi koordinirala komunikaciju s iseljeništvom.

"Vjerujem kako Vam je poznata činjenica da je tijekom nekoliko proteklih izbornih ciklusa provedenih u Republici Hrvatskoj, znatno smanjen broj hrvatskih državljana izvan Republike Hrvatske koji konzumiraju temeljno ljudsko pravo - birati i biti biran što je i temeljno načelo demokracije. Primjerice u izbornom ciklusu 2010. godini u BiH, u kojoj istini za volju još uvijek najviše hrvatskih državljana izvan RH izlazi na izbore, od 266.679 registriranih birača nas 97.401 iskoristilo je svoje biračko pravo prema tadašnjem Izbornom zakonu RH. Promjenama Izbornog zakona, kojima je uvelike ograničena fizička dostupnost biračkih mjesta te je broj biračkih mjesta sveden samo na diplomatsko konzularna predstavništva, broj onih koji su u 2014. godini iskoristili svoje biračko pravo na izborima za Europski parlament drastično je smanjen, tako da je u BiH glasovalo samo 2.769 birača", napominju iseljenici.

"Kako je Republika Hrvatska postala članica Europske unije, a time je preuzela i obveze i prava iz pravne stečevine EU, zabrinjavajuće je nepoštivanje temeljnog prava birača – prava na fizičku dostupnost biračkog mjesta. Uoči ovogodišnjih izbora za Europski parlament,  prof. dr. sc. Dragan Čović,  predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH (koji okuplja stranke s hrvatskim predznakom u BiH) uputio je dopis Ivanu del Vechiu, veleposlaniku Republike Hrvatske u BiH, tražeći otvaranje više biračkih mjesta u područjima gdje živi većinsko hrvatsko stanovništvo čime bi se zainteresiranim biračima omogućilo sudjelovanje na izborima te time zadovoljila i njihova potreba snaženja demokracije (o čemu sam Vas upoznao u dopisu od 6.3.2014.). Nažalost, isto nije omogućeno", navodi se.

Mnogi relevantni čimbenici izvan RH neophodnim drže potrebu žurnog razmatranje vraćanja prava na fizičku dostupnost mjestu glasovanja državljanima RH koji žive izvan domovine. Isti smatraju kako bi to uvelike pridonijelo jačanju osjećaja zajedništva te omogućilo jasnije izražavanje volje cjelokupnog biračkog tijela. Kako je na proteklim izborima za Europski parlament  gotovo čitav svijet bio jedna izborna jedinica, a birani su zastupnici i predstavnici svih državljana Republike Hrvatske, smatramo da je veća fizička dostupnost biračkih mjesta mogla osnažiti i participaciju šireg biračkog tijela te uvelike pridonijeti transparentnosti i i reprezentativnosti unutar samog Parlamenta EU. Ovako je samo u BiH 266.679 birača reducirano na četiri diplomatsko konzularna predstavništva što je, uz činjenicu da se  prethodno morao obaviti proces registracije, uvelike obeshrabrilo potencijalne birače da sudjeluju u procesu biranja svojih predstavnika na ovim izborima. Situacija s dostupnosti glasovanja Hrvatima iz drugih dijelova Europe i svijeta još je drastičnija, što se može vidjeti u priloženim tablicama.

Mišljenja smo kako se ova diskriminirajuća odredba Izbornog zakona RH što žurnije treba razmotriti te iznaći prikladniji oblik omogućavanja glasovanja većini hrvatskih građana koji stanuju na velikoj udaljenosti od hrvatskih konzulata i veleposlanstava. Ova bi izmjena vratila izgubljeno povjerenje između iseljeništva, Hrvata u BiH i Republike Hrvatske te ojačala nacionalno zajedništvo i daljnju suradnju, a istovremeno bi i slijedila smjernice propisane od strane Komisije o pravu glasa na nacionalnim izborima građana i stanovnika koji žive u inozemstvu.

Ovime bi se, kako je u svojoj peticiji naglasio i profesor Mark Đidara, „omogućilo narodu u cjelini da sudjeluje u izboru parlamentaraca i predsjednika koji će predstavljati narod kao cjelinu", stoji u pismu na koje nisu reagirali ni Josipović, ni Milanović.

Molba kanadskih Hrvata

05.01.2015

Branko Hrvatin
Predsjednik

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske
Visoka 15, 10000 Zagreb

Republika Hrvatska

Jasminka Lončarević

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Trg N. Š. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb

Republika Hrvatska

Poštovani,

U ime Hrvata Kanade, pišemo Vam da Vas zamolimo da nam omogućite veći broj izbornih komisija kako bi olakšali hrvatima diaspore da što efikasnije imaju priliku dati svoj glas u dolazećem drugom krugu predsjedničkih izbora.  Dopustite da Vam objasnimo situaciju.

Prvi krug predsjedničkih izbora je održan 28.12.2014 u Kanadi u Generalnom Konzulatu Republike Hrvatske u Mississaugi, gdje je glasalo 817 hrvatskih državljana. Budući da je Generalnom Konzulatu odobreno postaviti samo jednu izbornu komisiju, tijekom dana, bile su velike gužve, toliko da su čak neki ljudi morali čekati od dva do tri sata da dođu na red kako bi mogli ostvariti svoje demokratsko pravo glasovanja.  Sigurno možete razumijeti kakve neugodnosti ovakva situacija stvara na ugled Vlade kao i cijelom procesu glasovanja.

Tijekom i nakon prvog kruga predsjedničkih izbora, javilo nam se je veliki broj hrvatskih državljana koji su nas zamolili, kao članove Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate Izvan RH, da stupimo u kontakt s Vama u vezi pripreme za drugi krug predsjedničkih izbora koji će se održati 11.01.2015.  S toga, molimo Vas da se odobri da se ispostavi još nekoliko mjesta za registriranje birača u Generalnom Konzulatu u Mississaugi (tako da se mogu izbjeći gužve i da se ne mora čekati u redu po hodnicima pred Generalnim Konzulatom po nekoliko sati - ipak je to otežavanje prilike glasača koji su u večem broju stariji ljudi).

Koliko smo razumijeli, u nekim prijašnjim izborima RH, bilo je i do četiri mjesta za registraciju birača u Generalnom Konzulatu.

Sigurni smo da je Vama cilj, kao i nama da Hrvati, ma gdje god bili u svijetu, imaju mogućnost ispuniti svoje demoktratsko pravo i dužnost glasovati u dolazećem izboru.

Ni ovdje nije bilo odgovora.