DUGA POVIJEST
Hrvati iz Srbije ponosno čuvaju ovu tradiciju: 'Potvrda je ovo da nas ipak ima'
U jedinom naselju s hrvatskim predznakom u Srbiji – Hrvatskom Majuru na sjeveru Vojvodine, održano je u nedjelju proštenje i tradicijski susret bivših žitelja nekada velikog hrvatskog sela koji simboliziraju, kako je rečeno, vitalnost i dugu povijesnu prisutnost Hrvata na sjeveru Bačke.
Gotovo četiri stotina nekadašnjih stanovnika Hrvatskog Majura i njihovih potomaka okupilo se na misnom slavlju, po trideseti put kod Gabrićevog križa krajputaša u središtu naselja koje je nekada činilo preko 150 salaša, željeznička postaja, škola i dućan.
Međutim, sredinom 70-tih prošloga stoljeća ukinut je promet vlakom koji je stanovnike povezivao s obližnjom Suboticom i tada je počelo raseljavanje, kažu bivši mještani Majura koji se na proštenju okupljaju početkom rujna.
"Potvrda je ovo da nas ipak ima, da ima ljudi. Premda se većina odselila, ne osipamo se, jer na ovo misno slavlje uz nekadašnje stanovnike Hrvatskog Majura dolaze i ostali pripadnici zajednice, vjernici i štovatelji tradicije ovdašnjih Hrvata katolika", rekao je mjesni župnik susjednog sela Mala Bosna Dragan Muharem nakon svete mise.
FOTO: Unsplash
'Važno nam je da i dalje imamo živu zajednicu'
Tradicijsko proštenje redovito podupire i suorganizira mladež Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i udruga "Hrvatski Majur" koji time nastoje sačuvati jedini preostali hrvatski toponim u Srbiji.
"Važno nam je da i dalje imamo živu zajednicu, koja se na Hrvatskom Majuru godinama spontano okuplja. A mi mladi, trudit ćemo se da i narednih godina ova ideja ostane živa", izjavio je predsjednik mladeži DSHV-a Marin Piuković.
Hrvati u Vojvodini komentirali incidente: 'Brinu nas žustre negativne reakcije javnih ličnosti'
Naselje Hrvatski Majur ime je dobio nakon Prvog svjetskog rata po željezničkoj postaji u čijoj je neposrednoj okolici bilo nastanjeno više obitelji s prezimenom Horvacki, navodi se u Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Od nekadašnjih 150 salaša u prvoj polovici 20. stoljeća živih je ostalo svega sedam, do kojih se može doći samo prašnjavim seoskim putevima.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.