Hrvati Bugojna nikad neće zaboraviti što su im napravili: 'Takvo što nema ni na Manjači'

Postrojbe Armije BiH iz Bugojna su tijekom rata protjerale 15.000 Hrvata, 311 hrvatskih civila i vojnika je ubijeno, a oko 2000 hrvatskih zatočenika prošlo je torture nekoliko desetaka logora u kojima su okrutno mučeni, ubijani, a oni najistaknutiji odvedeni su u nepoznato.  Obilježavanje 30. godišnjice razmjene organizirale su Hrvatska udruga logoraša Bugojna i Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH. 

Program je započeo u ponedjeljak prikazivanjem dugometražnog dokumentarnog filma "Zidine", koji govori o logorima u Domovinskom ratu u BiH. U utorak su položeni vijenci, zapaljene svijeće i održana molitva za duše poginulih i nestalih branitelja na spomen-obilježju u gradskom katoličkom groblju, nakon čega je u bugojanskoj župnoj crkvi sv. Ante održana misa zadušnic. Tridesetu obljetnicu razmjene preživjeli, kao i obitelji nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, dočekuju s novom nadom da će se konačno otkriti lokacije s tijelima 15 nasilno odvedenih logoraša.

"Blagdan sv. Josipa i datum 19. ožujka je, prije svega, dan radosti za hrvatske logoraše iz Bugojna jer smo na taj dan razmijenjeni nakon proživljenih osam mjeseci pakla bugojanskih logora. Moram reći pakla, jer zaista je stravično i strašno bilo ono što smo mi proživjeli, to je teško i opisati. Godinama pokušavamo istaknuti što se dogodilo u Bugojnu i kakva su zapravo stradanja ovdje bila. To je nezamislivo. Kada je Crveni križ tada posjetio bugojanske logore - rekao da takvo nešto nema ni na Manjači. To su rekli pred svima nama i svi smo to čuli", rekao je svojedobno za Direktno Miroslav Zelić, bivši logoraš.

Foto: Direktno

Zelić: Civili su ubijeni pa su bili spaljeni i to je skriveno

"Možete onda samo zamisliti kako je bilo... Manjača je u BiH bila simbol za nešto strašno što se događa u logorima, a ako je bugojanski logor bio gori od Manjače, a vjerujte da jest, onda možete zamisliti kakvu su torturu prošli bugojanski logoraši", rekao je naš sugovornik. Iz bugojanskih logora odveden je 21 logoraš, podsjetio je: "Moram reći iz bugojanskih jer su odvođeni s različitih lokacija. Dva posmrtna ostatka pronašli smo prije nekoliko godina na području općine Bugojno, međutim 2020. godine na lokaciji Tvrdulje, odnosno Rostovo smo pronašli četiri posmrtna ostatka i prošle godine (2021., op.a.) je bio njihov pokop".

Podsjetimo, tijela četvorice od 19 najviših vojnih i političkih dužnosnika Hrvata Bugojna, Ante Markulja, Dragana Miličevića, Frane Jezidžića i Zorana Galića, pronađena su u ljeta 2020. na lokaciji Rostovo nedaleko Bugojna, gdje se u ratu nalazio kamp mudžahedina, boraca iz islamskih zemalja koji su se borili na strani Armije BiH. Oni su najprije bili zarobljeni i držani u logoru stadiona Iskre, što je zabilježio i Crveni križ, nakon čega su netragom nestali.

Njihovi posmrtni ostaci ispraćeni su uz počasti u ožujku 2021. u Bugojnu u prisustvu obitelji, predstavnika stradalničkih udruga i visokih hrvatskih dužnosnika. "Tražimo još 15 njih koji su odvedeni iz logora, ali treba naglasiti da isto tako tražimo i 16 civila koji su stradali tijekom oružanog sukoba, odnosno agresije vojske koja sebe naziva Armijom BiH. Ti civili su ubijeni pa su bili spaljeni i to je skriveno da se ne bi saznalo na koji način su likvidirani jer je i to bilo stravično i i to je zločin, iako nemaju veze s logorima, ali imaju sa stradanjem Hrvata u Bugojnu", dodao je.

Foto: HINA/Zoran Krešić

Počelo suđenje Mlaći i Cikotiću

Upravo uoči 30. obljetnice započelo je suđenje ratnom načelniku Bugojna Dževadu Mlaći i nekadašnjem zapovjedniku postrojbi Armije BiH na tom području Selmi Cikotiću, optuženima  za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima. Oni su se u veljači ove godine izjasnili na Sudu BiH u Sarajevu kako se ne osjećaju krivima ni po jednoj točki optužnice. Mlaćo i Cikotić pred sucem su izjavili kako nisu krivi pa će sud u roku od dva mjeseca zakazati početak formalnog procesa na kojemu će Tužiteljstvo BiH dokazivati njihovu krivnju iskazima 62 svjedoka i predstavljanjem 780 materijalnih dokaza.

Prema navodima iz optužnice njih su dvojica optuženi za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika tijekom sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Bugojna 1993. godine. Za Mlaću je navedeno kako je zapovjedio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti i to tako što je osobno sačinio popis onih koji će biti ubijeni. Trojica zarobljenih Hrvata usmrćena su nakon zlostavljanja u improviziranom zatvoru u Bugojnu.  Cikotić, koji je u tom razdoblju bio zapovjednik operativne skupine Armije BiH, optužen je jer je izdavao naredbe da se zarobljeni Hrvati izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice gdje su ujedno bili "živi štit".

Suđenje krvnicima Hrvata iz Bugojna: 'Nismo krivi'

Dvojica zarobljenika pritom su ubijena, a više ih je ranjeno. Cikotić je uz to propustio spriječiti zlostavljanja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a i nije poduzeo mjere kako bi spriječio i kaznio počinitelje. Trideset godina nakon ubojstava i progona Hrvata Bugojna Tužiteljstvo BiH je u prosincu 2023. godine za te zločine optužilo Mlaću i Cikotića te nekadašnjeg časnika Armije BiH Tahira Granića. Sud BiH optužnicu protiv Mlaće i Cikotića potvrdio je u siječnju, a odbacio je dio optužnice koji se odnosio na Granića koji je zapovijedao 307. brigadom Armije BiH.