'PROCIJENILI SMO'

Hrvat iz Njemačke začudio odlukom: 'Supruga je tako htjela'

Autor

im

Prema njemačkim podacima o migracijama, 2023. godine, prvi put nakon ulaska Hrvatske u EU, više hrvatskih državljana iselilo se iz Njemačke nego što se doselilo u tu zemlju.

30.09.2024. u 17:57
Ispiši članak

Nakon više od šest godina iseljeničkog života u Njemačkoj Antonijo se vraća kući u rodni Osijek sa suprugom i dvoje vrtićke djece. Kao profesionalni vozač vjerojatno neće zarađivati 2600 eura neto, koliko je zarađivao u Njemačkoj, ali "nije u šoldima sve". Barem ne u njegovu slučaju. I nije jedini. Vraćaju se i neki njegovi kolege i prijatelji s obitelji, iseljenici iz posljednjeg velikog iseljeničkog vala od ulaska Hrvatske u EU koji je opustošio Hrvatsku. 

Prve laste na čine proljeće, ali to može biti dobar znak da je povratak naših mladih iseljenika moguć ako je ova država išta naučila iz svojih pogrešaka odnosno dugogodišnjeg zanemarivanja i ignoriranja političkih i socio-ekonomskih razloga koji su otjerali mlade ljude iz njihove domovine. U Njemačkoj je lani krajem godine živjelo 434.045 hrvatskih državljana, no prema njemačkim podacima o migracijama u 2023. prvi put nakon ulaska Hrvatske u EU više se hrvatskih državljana iselilo iz te zemlje (24.241), nego doselilo u nju (20.604).

Najviše naših državljana, njih čak više od 181 tisuću, doselilo se u Njemačku od 2015., što dovoljno govori o intenzitetu iseljavanja u tu zemlju u posljednjem emigracijskom valu. Njemačka i dalje našim iseljenicima nudi neusporedivo veće plaće nego Hrvatska, te je i dalje uređenija država, ali s druge strane ima nekih drugih problema zbog kojih mladi ljudi poput Antonija i njegovih kolega smatraju da će im djeca, okružena širom obitelji, imati mirnije odrastanje u Hrvatskoj.

FOTO: Pixabay

'Oboje mislimo da će im biti bolje u Hrvatskoj'

Antonijo je u Njemačku otišao sa tadašnjom zaručnicom, a danas suprugom s kojom je u toj zemlji dobio dvoje djece, među ostalim i zato što u Hrvatskoj nisu imali riješeno stambeno pitanje, a plaće su im bile niske. To dovoljno govori koliko je važno da država napokon donese Nacionalni plan stambene politike koji se očekuje u srpnju, a on bi, osobito mladima i mladim obiteljima, trebao pomoći u osiguravanju priuštivog stanovanja, piše Večernji list

Bio je u posjeti rodnom Osijeku u kojem su on i supruga u međuvremenu naslijedili kuću, što je poguralo njihovu odluku da se vrate. "Planiramo se do Božića i Nove godine vratiti u Hrvatsku, polako pripremamo teren za povratak. Vraćam se sa suprugom i dvije kćeri jer sada kada smo naslijedili kuću u gradu, procijenili smo da ćemo imati pristojan standard i u Hrvatskoj. Nedostajali su nam roditelji, spontana druženja i naravno prijatelji, a sada kada imamo svoju nekretninu, najviše se želimo vratiti zbog djece", rekao je Antonijo.

Njemačka iznenadila EU odlukom pa naišla na problem: Mnogi se pitaju kako im se to dogodilo

"Oboje mislimo da će im biti bolje u Hrvatskoj", kazao je Antonijo, dodajući da su visina plaće i uvjeti rada velika prednost, ali s druge strane Njemačka ima nekih drugih nedostataka. Na pitanje tko se više želio vratiti u Hrvatsku, on ili supruga, Antonijo bez zadrške kroz smijeh uzvraća: "Supruga se željela vratiti još prije iako je ona kad smo odlazili više bila za to od mene. Ona je bila ta koja je podvukla crtu i rekla: 'Ja se s djecom vraćam kući, a ti ako hoćeš ostani".

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.