Grmoja podržao hrvatsku federalnu jedinicu u BiH; Analitičari: Podržati Izborni zakon

Izjava Mostovca na tragu je one HDZ-ovog Mire Kovača od prije nekoliko dana u kojoj je za Radio-televiziju Herceg-Bosne kazao kako podržava hrvatsku federalnu jedinicu u BiH te belgijski model uređenja države. 

Radi li se o svojevrsnom zaokretu politike 'službenog' Zagreba prema Hrvatima u BiH pitali smo političkog analitičara i člana Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara Milana Sitarskog. 

Podržati izborni zakon

Sitarski navodi kako su izjave koje se u posljednje vrijeme čuju iz Zagreba u BiH znakovite, no kako bismo mogli govoriti o zaokretu, potrebno je, kaže on, da takve izjave dolaze od ljudi koji obnašaju izvršnu vlast u Hrvatskoj.

"Da bi se govorilo o zaokretu politike službenog Zagreba prema bh. Hrvatima izjave slične onima Kovača i Grmoje trebali bi dati nositelji izvršne vlasti u RH, premda su i izjave zastupnika znakovite", kazao je Sitarski za Direktno dodavši kako bi fokusiranje na usklađivanje Izbornog zakona u BiH s Ustavom BiH bilo "realističnije".

"Pri tomu bi bilo realističnije da se te izjave fokusiraju na osiguravanje legitimnog političkog zastupanja konstitutivnih naroda, uključujući i Hrvate, u svim za to namijenjenim tijelima po Ustavu BiH, nego na pokušaje izmjene samog Ustava BiH. Ustavne izmjene su nužne za teritorijalnu reorganizaciju države, u načelu su i poželjne, ali su mnogo manje realno zamislive od usklađivanja Izbornog zakona s Ustavom i njegovim temeljnim načelima, među kojima je ključno načelo konstitutivnosti i jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Za sada, na žalost, nema ni naznaka konsenzusa niti oko takvih izmjena Izbornog zakona" ocijenio je Sitarski. 

"Sve što hrvatski narod u Bosni i Hercegovini želi jest sloboda i ravnopravnost. Ništa više od onoga na što imaju pravo svi drugi narodi na svijetu. Jedini način dugotrajnog mira, stabilnosti i potpune ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini jest stvaranje federalnog državnog uređenja. Vođen politikom da su svi hrvatski državljani, uključujući i Hrvate u BiH, nedjeljivi dio nacionalnog identiteta dajem potpunu političku podršku hrvatskoj federalnoj jedinici u BiH te borbi našeg naroda za istinsku ravnopravnost. Most je i do sada dosljedno podržavao i maksimalno pomagao težnje Hrvata u BiH za postizanjem pune konstitutivnosti i ravnopravnosti. Tako će biti i u budućnosti", napisao je na Facebooku Nikola Grmoja. 

"Ipak se kreće"

Branimir Galić iz Hrvatskog medijskog servisa (HMS) u najnovijim izjavama političkih aktera iz Hrvatske vidi promjenu smjera u odnosu politike iz Zagreba prema bh. Hrvatima.

"'Ipak se kreće' izgovorio je prije nekoliko stotina godina Galileo Galilei. Primijenimo li taj citat na događaje od posljednjih nekoliko dana možemo zaključiti da visoki dužnosnici iz RH konačno jasno i nedvosmisleno daju podršku Hrvatima u ostvarivanju njihove jednakopravnosti s druga dva naroda u BiH. Povučemo li paralelu između nedavnog istupa predsjednika Vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora Mire Kovača i današnjeg obraćanja Nikole Grmoje očekujem promptnu reakciju sarajevskih političara i medija koji će ga optužiti za miješanje u unutarnje stvari BiH", stava je Galić.

Novinar HMS-a smatra i da su reakcije sarajevskih medija licemjerne s obzirom na to da su različito okarakterizirani stavovi Nikole Grmoje i Vlahe Orepića ili Mire Kovača i Jadranke Kosor.

"S druge strane kada im u goste dolazi odmetnuti Mostovac i Komšićev štićenik Vlaho Orepić ili dvojac Mesić-Kosor da bi blatili bh. Hrvate i davali svoja probošnjačka viđenja stanja u BiH onda to nazivaju uvaženim mišljenjem i stavom "razumnih" Hrvata. Tada se, naravno, prema njihovom mišljenju ne radi o miješanju u unutarnje stvari", rekao je za Direktno.

Inače, Hrvati u BiH u srijedu su obilježavali i osnutak Hrvatske republike Herceg-Bosne (HRHB) koja je proizašla iz ranije osnovane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB), koje su bile krovni politički okviri u ratnim vremenima u BiH. 

Ni HZHB ni HRHB nikada niti jednim pravnim aktom nisu negirali BiH kao takvu, a mnogi zakoni koji su vrijedili u Herceg-Bosni aktualni su i danas kroz Federaciju BiH u koju je Herceg-Bosna utkana Washingtonskim sporazumom 1994. godine.