Grlić Radman: U BiH živi dio našeg naroda; zemlja je održiva, ali kao država triju konstitutivnih naroda

U intervjuu za Večernji list, Grlić Radman je izjavio kako se u Vitezu susreo s Hrvatima središnje Bosne s najviše razine vlasti države, entiteta, Srednjobosanske županije i općina. 

"Prenio sam im poruku predsjednika Vlade da će Republika Hrvatska, temeljem svojih ustavnih obveza i s obzirom da su Hrvati jedan od tri konstitutivna ravnopravna naroda, podržavati njihov ostanak, jačati njihovo kulturni i nacionalni identitet. To podrazumijeva potporu kulturnnim institucijama, ali i na gospodarskom planu, ostanku mladih. Hrvatska će investirati kako bi ti prostori ostali napučeni te se smanjio odlazak i popravila demografska slika. Posljednje, ali ne manje važno, Hrvatska Vlada uz sve njezine institucije apsolutno politički podupire Hrvate u Bosni i Hercegovini."

"Prvoga dana sam položio vijenac i zapalio svijeću kako bi iskazao pijetet i sjećanje na nevine žrtve koje su ubijene na kućnome pragu u Križančevu selu. Tamo je ubijena gotovo polovica civila od 64 osobe. Tako želimo njegovati kulturu sjećanja uz poruku da se to više nikada ne dogodi. Posjetio sam i Guču Goru, franjevački samostan sv. Franje Asiškoga koji je jako važan. Upravo svjedoči o Hrvatima, katolicima koji su ovdje starosjedilački narod. Izniman je simbol, ne samo središnje Bosne, nego ukupnosti Hrvata kao autohtonog naroda BiH".

Istaknuo je kako je Hrvatskoj jako važno imati Bosnu i Hercegovinu kao stabilnu, naprednu i funkcionalnu jer se radi o neposrednom susjedstvu. 

"Tamo živi dio našega naroda. Hrvatska želi da BiH ostvari svoje najvažnije vanjskopolitičke ciljeve, ponajprije kroz članstvo u Europskoj uniji. Želim istaknuti da Bosna i Hercegovina uživa našu snažnu potporu i ima iskrenog zagovornika. Dolazim nakon posjete premijera Andreja Plenkovića koji je odmah na početklu rekao da u BiH dolazi kao prijatelj i partner."

Komentirajući eskalaciju "ratne retorike" u BiH, Grlić Radman je rekao kako rat nikada nikome donio dobro. Rat je uostalom zabranjem nakon II. Svjetskog rata temeljem odluke Ujedinjenih Naroda. 

"Vidjeli smo koje su se strahote dogodile u BiH. Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom je zaustavljen rat. Nakon 26 godina još uvijek se traga za suživotom, te treba uporabiti sve napore i snagu kako bi se očuvala ta postdaytonska BiH sastavljena od triju konstitutivnih, ravnopravnih naroda. Jedino na taj način, kada su svi ravnopravni i jednaki, kada se poštuje ta konstitutivnost, uz prava svih građana, možemo govoriti o jednoj demokratskoj državi koja počina na načelu vladavine prava, uvažavanja drugog i drukčijeg. BiH je višenacionalna država i treba razumijeti taj njezin karakter. Kao takva posve je sigurno održiva, te je moguće ostvariti najvažniji cilj članstva u Europskoj uniji najprije ispunjavanjem ovih 14 kriterija kao uvjet za kandidacijski status".

Objasnio je kako je BiH tronožac. "BiH je tronožac i sigurno je ako jedna noga pukne, da će taj tronožac biti neodrživ", rekao je. Svaka strana, dodao je, treba uložiti napore u dijalog. Ne može biti napredne BiH bez nužnih reformskih procesa. 

"Vidjeli ste da ne samo EU, nego i američka administracija ulaže velike napore upravo kako bi se donijele nužne promjene Izbornog zakona. I zaključci Vijeća ministara Europske unije doneseni 14. prosinca upravo su govorili o Daytonskom sporazumu, o institucionalnim mehanizmima, o eliminaciji svih oblika diskriminacije u izbornom procesu. To podrazumijeva zaštitu jednakopravnosti i konstitutivnosti i političkog legitimiteta kroz predstavljanje triju konstitutivnih naroda i ostalih građana. Nadam se da će se do kraja ovoga mjeseca naći to jedno rješenje gdje će sve tri strane i ostali konačno moći postići dogovor koji bi onda morao proći odgovarajuće procedure u parlamentu."