Grlić Radman o provedbi Deklaracije o položaju Hrvata u BiH: Suočavaju se s teškoćama u ostvarivanju svojih prava

"Neupitna je podrška Hrvatske teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, neupitno je da je glavni preduvjet postojanja funkcionalne i stabilne BiH  zadovoljstvo ukupnom kvalitetom života pripadnika svih triju konstitutivnih naroda i ostalih građana, prema ustavnim načelima koja su bila dogovorena Daytonsko-pariškim mirovnim sporazumom prije 25 godina", naglasio je Gordan Grlić Radman. 

Hrvati se suočavaju s teškoćama u ostvarivanju prava

Upozorio je, međutim, da se Hrvati u BiH suočavaju s teškoćama u ostvarivanju svojih prava, "svojevrsnim institucionalnim nasiljem", koje se očituje u onemogućavanju njihova legitimnog političkog predstavljanja i drugim negativnim društvenim pojavama koje proizlaze iz te činjenice.

Stoga je institucionalna pomoć Hrvatske koju tematizira ova Deklaracija itekako potrebna kako bi Hrvati opstali u krajevima BiH u kojima stoljećima žive, rekao je Grlić Radman, ocijenivši da je Hrvatska u 2019. učinila "vrlo mnogo".

Ministar je izvijestio kako su u ostvarenje institucionalne pomoći Hrvatima u BiH, sudjelovali predsjednik i članovi Vlade te drugi dužnosnici i državna tijela, koji su u okviru svoje nadležnosti, dali znatnu političku, financijsku i operativnu podršku brojnim obrazovnim, znanstvenim i vjerskim institucijama.

Riješeno je i pitanje lakšega ostvarivanja prava pripadnika HVO-a, sudionika Domovinskog rata, te stjecanja hrvatskog državljanstva, kazao je, te posebno važnim označio ojačanu suradnju u korištenju dostupnih europskih fondova.

Grlić Radman je Sabor izvijestio kako je premijer Andrej Plenković sudjelovao u brojnim političkim i društvenim aktivnostima koje su za cilj imale pridonijeti stabilnosti BiH, davao je potporu reformama u BiH i ispunjavanju pristupnih kriterija za EU i NATO.

Vrlo aktivno, istaknuo je, bilo je i njegovo Ministarstvo,  U svim aspektima vanjsko-političkog te diplomatskog djelovanja Hrvatska se nastavila zauzimati za afirmaciju načela ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda BiH , što podrazumijeva i nužnu reformu njenog Izbornog zakona, rekao je.

Naveo je kako je BIH lani bila država koja je primila najveći iznos hrvatske službene razvojne pomoći: isplaćeno je 85,6 milijuna kuna za ukupno 106 projekata.

Robna razmjena s BiH 2,2 milijarde eura

Pohvalio se i kako je robna razmjena s BiH iznosila 2,2 milijarde eura, bila je za 5,9 posto viša u odnosu na prethodnu godinu, u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatska je ostvarila suficit od 823,7 milijuna eura.

Ta činjenica često ostaje neprimijećena u hrvatskoj javnosti, a tome nesumnjivo veliki obol daju Hrvati u BiH. Jasno se može zaključiti kako ostanak Hrvata u BiH te njihova dobra životna i ekonomska perspektiva daju snažan doprinos i  gospodarstvu Hrvatske, naglasio je Grlić Radman.

Naveo je i kako je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, kao glavno državno tijelo koje operativno provodi Deklaraciju, lani raspisao natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa za koji je osigurano 25,8 milijuna kuna, najviše do tada.  

Grlić Radman je pobrojao aktivnosti niza ministarstava, pa naveo da je Ministarstvo rada, u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja uredilo mirovinska prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata.

Smatram da su te zakonske izmjene bile od iznimnog značaja za lakše reguliranje statusa pripadnika HVO-a, a njima je također ispravljena jedna nepravda, rekao je ministar.

Naveo je i kako je Ministarstvo obrane u sklopu bilateralne suradnje, omogućilo školovanje pripadnika Ministarstva obrane BiH, a čak 22 od ukupno 37 aktivnosti bilateralne vojne suradnje sa zemljama jugoistočne Europe, koje su Oružane snage RH provele u 2019. godini, odnosile su se na suradnju s BiH.