'Građanske' stranke odlučne spriječiti promjene izbornog zakona: 'To je poruka da su ispali budale oni koji 1995. nisu napustili svoje kuće'

Reagirajući na tvrdnje lokalnih medija po kojima Ured visokog predstavnika (OHR) razmatra model izmjena izbornog zakona koji bi ispunio neke od ključnih zahtjeva stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Nermin Nikšić u četvrtak je na konferenciji za novinare u Sarajevu kazao kako bi to bio put ka konačnoj entičkoj podjeli BiH.

U SDP-u, kao i u drugim građanskim strankama, smatraju kako moguće uvođenje minimalnog cenzusa od tri posto za delegiranje zastupnika iz 10 županija u Dom naroda parlamenta Federacije BiH predstavlja "crvenu crtu koja se nikako ne smije prijeći".

Prema radnoj verziji OHR-ovog prijedloga izmjena izbornog zakona o kojima pišu mediji, no bez potvrde autentičnosti takvog dokumenta, one županije u kojima živi manje od tri posto pripadnika nekog naroda više ne bi imenovale zastupnike za entitetski Dom naroda.

Većina u nacionalnim klubovima sustavom količnika birala bi se iz onih županija u kojima neki od tri konstitutivna naroda čine većinu.

Time bi se znatno suzili izgledi za izbor zastupnika u Dom naroda s listi multietničkih stranaka. 

Predsjednik SDP-a Nikšić tvrdi kako je riječ o uvođenju klasične diskriminacije te upozorava kako je to istodobno u izravnoj suprotnosti s presudama Europskog suda za ljudska prava, primjerice u slučaju "Sejdić-Finci".

"Poruka je da su ispali budale svi oni koji 1995. godine nisu poslušali poziv etnonacionalnih vođa i napustili svoje kuće odnosno otišli tamo gdje bi bili većina", kazao je Nikšić.

Najavio je kako u njegovoj stranci na to neće šutjeti te će se protiv nametanja ovakve odluke boriti svim sredstvima, "pa ako treba i na ulici".

Posebnu pomoć očekuje od prijatelja u Europskom parlamentu, dodajući kako modela koji se sada predlaže za Federaciju BiH nema ni u jednoj europskoj državi.

Na sličan su način ranije reagirali iz Naše stranke (NS) te Naroda i pravde (NiP), stranaka koje su zajedno sa SDP-om već sklopile sporazum o postizbornoj koaliciji.

Demokratska fronta (DF) Željka Komšića nije dio tog sporazuma, no njeni predstavnici još su oštriji.

Zastupnik te stranke u državnom parlamentu Zlatan Begić u svojoj je izjavi u četvrtak upozorio je Schmidta kako će se i DF svim silama boriti protiv najavljenih promjena izbornog zakona te će to činiti pred sudovima, u tijelima vlasti, na ulici, a ako treba, i pred OHR-om.

"Molim vas da ne podcjenjujete gnjev poniženih", poručio je Begić visokom predstavniku.

Takve su izjave potaknule HNS da u četvrtak reagira konstatacijom kako je riječ o "poticanja na sukobe i prijetnje ratom" a sve s ciljem očuvanja statusa quo koji bi omogućio nastavak političkog nasilja nad Hrvatima kao konstitutivnog naroda na sljedećim izborima i time urušavanja Dejtonskog sporazuma.

No dok traju međustranačke svađe u Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP), tijelu koje je zaduženo za provedbu izbora, tvrde kako ne znaju ništa o izmjenama izbornog zakona o kojima se nagađa.

"Visoki predstavnik o tome se s nama nije konzultirao", kazao je u četvrtak novinarima predsjednik SIP-a Suad Arnautović pojašnjavajući kako stoga i nema komentar na pitanja koja trenutačno dominiraju političkom pozornicom u BiH.  

Arnautović je pojasnio kako je nakon provedenog postupka revizije prijava definitivno utvrđeno da će se na izborima zakazanim za 1. listopada natjecati ukupno 127 političkih subjekata odnosno 72 političke stranke, 38 stranačkih koalicija te 17 neovisnih kandidata.

Kazao je i kako je do 19. srpnja, kada je istekao rok za registraciju birača koji žele glasati iz inozemstva, stiglo oko 88 tisuća prijava, a do sada je potvrđena ispravnost njih oko 55 tisuća.