GODINA OD IZBORA U BiH 'Potkapacitirani Komšić je najmanji problem, SDA je okupirana ostvarivanjem ratnih ciljeva'

Izbor Komšića, koji je dio analitičara smatrao iznenađenjem s obzirom na to da isti četiri godine u Parlamentu nije radio apsolutno ništa (0 javljanja, zahtjeva i inicijativa kao zastupnik državnog parlamenta) ponovno je pokazao da je Hrvatima u BiH bez Izbornoga zakona u političkom smislu nemoguće opstati. 

Nakon što se smirila situacija i prvotne reakcije na nametanje Komšića, krenule su priče o uspostavi vlasti na državnoj razini s obzirom na to da su Čović, Dodik i Izetbegović odnijeli premoćnu pobjedu nad svojim konkurentima. Ipak, ni godinu dana nakon izbora vlast u BiH nije formirana. 

Član Glavnog odbora Dodikovog SNSD-a Srđan Mazalica za Direktno je rekao da je za neuspostavljanje vlasti u BiH kriva SDA jer stalno izmišlja uvjete. 

"Od početka implementacije izbornih rezultata, vidljivo je da SDA sprječava SNSD u preuzimanju funkcija u zajedničkim institucijama u punom kapacitetu. Izmišljen je uvjet vezan za NATO. Predstavnici EU govore da za formiranje Vijeća ministara BiH ne treba biti nikakvog uvjetovanja", stava je Mazalica. 

Mazalica je naveo i kako Izetbegović što duže želi zadržati kadrove iz prošlog mandata u državnim institucijama.

"Članstvo u NATO savezu još nije ponuđeno Bosni i Hercegovini. Cilj svega je što duže zadržavanje SDS-a i PDP-a u Vijeću ministara u tehničkom mandatu, i nakon propalih pregovora sa SNSD-om, formiranje vlasti bez pobjednika izbora u Republici Srpskoj, kako bi kao partnere u zajedničkim institucijama BiH dobili kooperativne gubitnike izbora iz Republike Srpske", ocijenio je. 

Komentirajući politiku Željka Komšića, Mazalica je dodao kako je on "eksponent bošnjačke politike". 

"Komšić se pokazao kao bolji eksponent bošnjačke politike od Džaferovića. Samostalnim istupanjem u nekim slučajevima kao predsjedatelj Predsjedništva BiH kratkoročno doprinosi toj politici, ali dugoročno nanosi nemjerljivu štetu BiH u koju se najviše zaklinje", kazao je. 

BiH je trenutno u shizofrenoj situaciji s obzirom na to da Denis Zvizdić istovremeno obnaša i funkciju predsjedatelja Vijeća ministara (tehnički mandat) i šefa državnog parlamenta (novi saziv). 

Ovo direktno utječe na trodiobu vlasti i svojevrsni je presedan u politici. Nezamislivo je da, primjerice, Jandroković bude prvi čovjek sabora u Hrvatskoj i predsjednik Vlade, ali za SDA u BiH tu ne postoji problem kad je Zvizdić u pitanju. 

Novinar Nikola Bačić za Direktno je poručio kako niže stranačke strukture vrše pritisak na vrhove stranaka koje bi trebale oformiti koaliciju.

"Ovo nije prva kriza vlasti koju je BiH doživjela, čak bih rekao, ako izdrže u neuspostavljanju Vijeća ministara još četiri mjeseca, mogli bi oboriti neslavni rekord iz 2012. kada se 16 mjeseci čekalo na Vijeće ministara. Narodu to očito ne smeta previše, a najviše komešanja vidim u nižim stranačkim ešalonima. S obzirom da su šefovi stranaka koje bi trebale organizirati vlast na višim nivoima više-manje potpuno dogovorili podjelu pozicija i ljude koji će ih preuzeti, ovi su obećali svojim stranačkim kolegama neke sporednije funkcije (savjetnici, članovi upravnih odbora, glasnogovornici i slično) koje su opet dobro plaćene i donose brojne beneficije pa su ovi nestrpljivi da ih zauzmu", navodi Bačić.

On je istaknuo i da je situacija za srpsku politiku tu lagodnija s obzirom na to da je dio stranačkih prvaka već osiguran nakon uspostave vlasti u tom entitetu. 

"Pritisak odozdo je sve veći prema šefovima stranaka, ali to u praksi ne mora značiti ništa. Republika Srpska tu ima puno udobniju situaciju jer su oni na razini entiteta već raspodijelili funkcije te je manje nezadovoljnih stranačkih uhljeba tako da duga igra otezanja svakako najviše odgovara Dodiku", ocijenio je Bačić. 

'SDA ova situacija najviše odgovara'

Kad je državna razina vlasti u pitanju, on je stava da je SDA ta kojoj trenutna situacija odgovara. 

"Izetbegoviću odgovara situacija zato što trenutno ima bolju raspodjelu pozicija u Vijeću ministara sa starim sazivom kojeg ne mora dijeliti s DF-om Željka Komšića, a možda i s Radončićevim SBB-om, dok na razini Federacije SDA mora smisliti odgovor i strategiju za uvjet HDZ-a za izmjenama Izbornoga zakona, a Čović tu strpljivo čeka iako se zna da bi HDZ htjela da se vlast uspostavi jer na jedinoj razini na kojoj je vlast poslije prošlogodišnjih izbora uspostavljena, odnosno, Predsjedništvu, HDZ nema svog čovjeka", kazao je. 

Bačić ocjenjuje i kako ostale stranke iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS) postaju nestrpljive čekajući uspostavu vlasti. 

"Njegovi partneri iz HNS-a postaju nestrpljivi dok se i SDA događa slična situacija s partnerima iz DF-a koji žele svoj komad vlasti, budući da su u prošlom sazivu bili u oporbi. Situacija je zapetljana i sklapanje vlasti postalo je igra živaca s puno blefova i minimalnom voljom da se dođe do nekog konstruktivnog dogovora", zaključio je. 

Dio hrvatskih analitičara smatra i da bi HDZ trebao blokirati uspostavu vlasti dok se ne dogovore izmjene Izbornoga zakona koji je Hrvatima u ovoj zemlji političko pitanje svih pitanja. Sličnog je stava i Marinko Čavara, jedan od prvaka HDZ-a koji je nedavno ponovio kako vlasti nema bez izbornog zakona. 

"HNS i HDZ BiH, ali i hrvatski narod u BiH, neće odustati od minimalnih zahtjeva, a to je promjena Izbornoga zakona kako se ne bi ponavljao izbor drugog bošnjačkog člana Predsjedništva, kao što je to bio slučaj sa Željkom Komšićem", prenijela je nedavno HINA riječi Marinka Čavare koji je i predsjednik entiteta Federacija BiH. 

Novinar Hrvatskog medijskog servisa (HMS) Branimir Galić rekao je za Direktno kako su Hrvati u BiH nakon izbora postali građani drugog reda.

"Ako je netko ikada i sumnjao, događanja oko i nakon izbora definitivno su pokazala da su Hrvati de facto građani drugoga reda u državi u kojoj su konstitutivni element. Političke elite bošnjačkog naroda, predvođene od strane SDA, odlučili su iskoristiti instrument brojnosti te neustavan i nakaradni Izborni zakon kako bi sebi u Predsjedništvo doveli Zlatnog ljiljana Željka Komšića", ocijenio je Galić.

Po njegovim riječima, veći problem od Komšića je manjkav izborni zakon.

"U cijeloj priči je potkapacitirani Komšić, uvjetno rečeno, najmanji problem. Puno veći je onaj što se još uvijek, unatoč presudi Ustavnog suda BiH koja govori o potrebi legitimnog predstavljanja na svim administrativnim razinama te konstitutivnosti naroda kao krovnom ustavnom načelu, Hrvatima nije osiguralo pravo da sebi izaberu predstavnike u Predsjedništvu ili u domovima naroda državnog i federalnog parlamenta", dodao je. 

Novinar HMS-a ističe i kako je za situaciju u državi najviše kriva SDA koja ostvaruje ratne ciljeve. 

"Smatram da je za neformiranje vlasti u BiH najodgovornija SDA koja u najbrojnijem narodu ima neosporan legitimitet, a okupirana je ostvarivanjem ratnih ciljeva o stvaranju islamske republike na području BiH. Ovakvu zavrzlamu, nažalost, razriješiti može samo međunarodna zajednica koja može biti tutor u postizanju konsenzusa. Sudeći pak po reakcijama na usvajanje Deklaracije SDA, čini se da ti isti stranci svojom pasivnošću i nečinjenjem prešutno odobravaju ideju o institucionalnoj dominaciji Bošnjaka nad druga dva naroda", ocijenio je Galić. 

Inače, Predsjedništvo BiH je to koje daje potpis za mandatara Vijeća ministara, a HDZ inzistira na tomu da se ono uspostavi što prije. Drugim riječima, prihvaćanjem mandatara čiji će supotpisnik biti i Komšić, HDZ će, zapravo, prihvatiti koaliciju čiji je supokrovitelj Komšić i tako nakon godinu i nešto dana potpuno legitimirati njegov izbor.

Jedini ozbiljan odgovor na tu situaciju bi bilo traženje da Komšić podnese ostavku, ali ako znamo kako HDZ funkcionira godinama, taj scenarij i nije baš ostvariv.