Gdje su nestali? Tisuće Hrvata napustilo Njemačku, ali ne vraćaju se kući

Naime, u proteklih pet godina zabilježen je najmanji broj dolazaka hrvatskih državljana u nekada obećanu zemlju. Prema podacima Destatisa, njemačkog Saveznog ureda za statistiku, u Njemačku se lani doselilo 14.756 hrvatskih državljana, a odselilo ih se 23.905, odnosno više od 9000 naših državljana otišlo je iz te zemlje nego što se u nju doselilo.

Inače, prije pet godina u Njemačku se doselilo 33.108 hrvatskih državljana, a napustilo ju je njih 23.980. Iako podaci pokazuju da se manje Hrvata doselilo u Njemačku, to ne znači da su se oni vratili u Hrvatsku. Destatis bilježi samo da su napustili Njemačku, ali ne i kamo su otišli i jesu li se vratili u Hrvatsku ili su otišli u druge zemlje EU. Koliko se hrvatskih državljana vratilo iz Njemačke u Hrvatsku, bit će poznato na ljeto kada budu objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o migracijama.

Prema podacima, velika većina hrvatskih državljana je u Njemačku došla u posljednjem velikom valu iseljavanja. Od ukupnog broja naših državljana u Njemačkoj ih je rođeno 62.325. Danas u Njemačkoj živi 64.740 hrvatskih državljana do 20 godina, a najviše ih je u najvitalnijoj životnoj i radnoj dobi od 20 do 45 godina, čak 162.515, uz njih 131.230 u dobi od 45 do 65 godina.

FOTO: Boris Kovacev / CROPIX

Nove popularne destinacije

Politolog i demograf izv. prof. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta istaknuo je kako je jasno da je hrvatski migracijski potencijal iscrpljen, te da se više nikad neće moći iseliti više od 50.000 Hrvata samo u jednoj godini kao 2015. i 2016. godine. Stoga je već dulje bilo očekivano da će se pojaviti ovakvi trendovi, dodao je. "U posljednje dvije godine više se hrvatskih državljana iseljava iz Njemačke nego što se useljava.

Ovdje je pak potrebno naglasiti da nije riječ o masovnom vraćanju recentnih iseljenika, nego o gastarbajterima koji odlaze u mirovinu i njihovoj djeci, među kojima često vlada san o povratku u domovinu, koji kod recentnih iseljenika nije izražen. Također je važno naglasiti da nije jasno vraćaju li se te osobe u Hrvatsku ili se sele u Austriju i Švicarsku, koje su nove popularne destinacije među Hrvatima", kazao je Jurić, prenio je Večernji list. Švicarska je od 1. siječnja 2022. otvorila tržište rada za Hrvate, što je dodatno potaknulo doseljavanje Hrvata što iz Hrvatske, što iz drugih zemalja.

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

'To je ključ nove demografske politike'

Prema podacima DZS-a u proteklih pet godina u Austriju se iseli četiri – pet tisuća Hrvata, dok se vrati svega oko tisuću ljudi, istaknuo je Jurić. "Istodobno, vanjske baze podataka kao što je Statistic Austria pokazuju da je broj doseljenih Hrvata čak i dvostruko veći od onoga što pokazuje hrvatski DZS. Riječ je o već nebrojeno puta spomenutom problemu s odjavom i prijavom u Hrvatskoj", naglasio je Jurić. "Iz Hrvatske odlazi probrano stanovništvo i talenti. Koliko je ovaj aspekt bitan, najbolje svjedoče prakse privlačenja talenata na razini EU.

Milanović u dijaspori odlikovao Hrvate: 'Na neki način vam se divim'

Dok je u Austriji više od 8000 studenata iz Hrvatske, Hrvatska godišnje privuče svega 200 studenata iz cijele Europske zajednice. Samo u Austriji i Njemačkoj nalazi se 20.000 studenata iz Hrvatske, a naša velika sveučilišta broje svega 15.000 studenata ukupno – osim zagrebačkog. O tome u kojoj mjeri nismo svjesni da je privlačenje talenata ključ nove demografske politike svjedoči i činjenica da Hrvatska uopće ne poznaje instrument studentske vize koju sve uspješnije članice već desetljećima imaju", objasnio je Tado Jurić.