Evo koliko bi hrvatski BDP bio veći da nema pola milijuna iseljenika

"Da to nisu učinili, realna stopa rasta BDP-a u srednjoj i jugoistočnoj Europi bila bi sedam postotnih poena veća od ostvarene", tvrdi MMF u jučer objavljenoj studiji koju je izradilo troje ekonomista: Nadim Ilahi, voditelj Misije MMF-a za Bosnu i Hercegovinu, Ana Iljina, voditeljica resora istraživanja, i Darija Zaharova, voditeljica Misije u Poljskoj.

Kod Hrvatske je ta razlika najveća pa MMF tvrdi da smo odlaskom stanovništva nepovratno izgubili oko 13 posto potencijalnog BDP-a. 

Domovina je, izračunali su, u razdoblju od 1995. do 2012. godine ostvarivala prosječnu godišnju stopu rasta BDP-a oko tri posto, a da je država zadržala svoje stanovništvo, prosječna stopa rasta kretala bi se oko četiri posto. 

Broj mladih migranata s istoka Europe odgovara broju stanovnika Češke i Mađarske zajedno. MMF navodi da su hrvatski iseljenici 2010. godine dostigli udio od 12 posto stanovništva iz 1990., odnosno bilo ih je oko 540 tisuća.

"Otvaranje istočne Europe donijelo je velike koristi. Priljev kapitala i inovacija doveo je do boljih institucija, boljeg ekonomskog upravljanja te višeg stupnja efikasnosti. S druge strane doveo je i do znatnog odljeva ljudi", ističe MMF. 

Dok su iseljenici pridonosili bogatstvu zemalja koje su ih primile i bogatstvu Europske unije u cjelini, odlazak je doveo do usporavanja rasta i procesa približavanja njihovih zemalja životnom standardu naprednog dijela Europe. 

Motivacija za odlazak uglavnom su bolji poslovi i više plaće koje su sada, ističe MMF, u Hrvatskoj upola niže od prosječnih u EU. Da su mladi i obrazovani ljudi ostali kod kuće, s dodatnim bi rastom BDP-a hrvatska zaostajala za zapadnim plaćama tek za trećinu. U studiju nisu uključene migracije od 2013., nego odlasci u razdoblju od 1995. do 2012. godine.

Što je vlada manje djelotvorna i što su slabije institucije u očuvanju vladavine zakona, održavanju preuzimanja odgovornosti i borbi protiv korupcije u njihovim zemljama, veća je vjerojatnost da će mladi i obrazovani potražiti bolje prilike u inozemstvu", dodaje MMF. 

Njihov odlazak slabi ekonomski potencijal matičnih zemalja, a MMF-ovci upozoravaju da su i doznake koje šalju kući dvosjekli mač jer su pristigle devize povećale pritisak na tečaj, što je privrede tih zemalja učinilo manje konkurentnima, a smanjile su i motiviranost ljudi koji ih primaju da rade za manje lokalne plaće.

Odlaskom mladih pogoršala se i demografska slika, porasli su izdaci za mirovine, na što su, navodi MMF, vlade odgovarale povećanjem poreza na rad. 

Migracija prema zapadu pridonijela je s druge strane snažnijem rastu u zapadnoeuropskim zemljama, o čemu bi trebalo voditi računa kad se na razini EU dogovaraju prijenosi iz bogatijih u siromašnije regije. 

Neovisno o svemu, MMF zaključuje da je sloboda kretanja nužna za veći stupanj ekonomske integracije i, konačno, za više dohotke za sve, prenosi Večernji.