DSHV ocijenio inicijative i stajališta Bunjevaca ne-Hrvata kao elemente šovinizma

DSHV je ustvrdio da njihova stajališta o kulturnom nasljeđu hrvatskih Bunjevaca imaju elemente "šovinizma spram Hrvata u Vojvodini".

Savez bačkih Bunjevaca (SBB), stranka zajednice Bunjevaca ne-Hrvata, objavio je 18. siječnja priopćenje u kojemu ponavlja zahtjev Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine da se kao akt asimilacije proglasi zapovijed iz 1945., kojom se svi Bunjevci, bez obzira na osobnu izjavu, smatraju Hrvatima.

Riječ o proglasu koji je 14. svibnja 1945., poslije 2.svjetskog rata, donio Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine po kojemu se Bunjevci i Šokci moraju izjašnjavati kao Hrvati.

"Postavlja se pitanje zbog čega se inzistira na poništavanju jednog dokumenta koji (i pravni laici bi trebali znati) u svojoj biti nikada i nije bio obvezujući, niti je danas na snazi, jer je prestao važiti još za vrijeme popisa stanovništva 1971. Njegova irelevantnost danas je utoliko veća kada je Srbija ratificirala najvažnije dokumente na europskoj razini koji se izravno tiču ostvarivanja manjinskih prava. Inzistirati na poništavanju jednog krajnje marginalnoga dopisa iz 1945. u poslijeratnim godinama krajnje je nesuvislo", stoji u reakciji DSHV-a na inicijativu Bunjevaca ne-Hrvata, koju je potpisao predsjednik Tomislav Žigmanov.

Ukoliko dođe do takve osude, nastavlja Žigmanov, postavlja se pitanje i hoće li srbijanske institucije pristupiti osudi svih totalitarnih režima uključujući i komunizam, pa samim tim i osuditi progon preko stotinu hrvatskih intelektualaca u Vojvodini nakon sloma Hrvatskog proljeća, koji je bio jedan od najvećih udaraca tadašnjega režima za hrvatsku zajednicu.

"Ističemo i činjenicu da se neke izjave pojedinih čelnika zajednice Bunjevaca ne-Hrvata, od kojih neki imaju i državljanstvo Republike Hrvatske, mogu tumačiti i kao antihrvatske, jer javnim pozivima da se Hrvati u Vojvodini moraju odreći dijela svojega višestoljetnog naslijeđa i kulture i da većina Bunjevaca koji sebe smatraju dijelom suvremene hrvatske nacije nemaju pravo sebe smatrati Bunjevcima i tu kulturu njegovati, jesu u svojoj krajnjoj liniji manifestacija šovinizma spram Hrvata u Vojvodini", naveo je među ostalim čelnik DSHV-a.

Inicijativu predstavnika Bunjevaca ne-Hrvata "doživljavamo i kao još jednu potvrdu postojećih nastojanja kontinuirane potrebe dodatnoga razbijanja hrvatskoga etničkog korpusa u Vojvodini", zaključuje se u priopćenju DSHV-a.

SBB je zahtjev Skupštini Vojvodine, u kojemu se traži proglašenje ništavnim zapovijedi iz 1945., uputio 2016. Podršku inicijativi Bunjevaca, ne-Hrvata, da se zapovijed proglasi ništavnom dao je 2018. predsjednik vojvođanske vlade Igor Mirović.

Čelnici vojvođanskih Hrvata drže da inicijativa i blagonakloni stav predstavnika vojvođanske vlade predstavljaju nastavak politike miješanja državnih tijela Srbije u identitetska pitanja ovdašnjih Hrvata.

Bivši predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i povjesničar Slaven Bačić ranije je izjavio kako je zapovijed Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine izdana zbog postupaka mađarskih okupacijskih vlasti između 1941. i 1944, pod upravom Mihalya Hortya, koje Bunjevcima nisu dopuštale da se izjašnjavaju kao Hrvati.

U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od oko 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu. Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji SBB čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića.

Ostala, većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.

Takozvano bunjevačko pitanje godinama je u vrhu popisa otvorenih pitanja u odnosima Srbije i Hrvatske.