DSHV: Hrvatskim državljanima u Srbiji koji se izjašnjavaju samo kao Bunjevci oduzeti državljanstvo

DSHV je reagiralo na istupe srbijanskih dužnosnika i predsjednika Saveza bačkih Bunjevaca (SBB) Mirka Bajića koji su osudili izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u kojima je rekao da je Subotica 1900. godine imala 100.000 stanovnika, od kojih su "50 posto bili Hrvati Bunjevci", i dodao da ju je to tada činilo "najvećim hrvatskim gradom".

Srbijanski ministar policije Aleksandar Vulin naveo je da Milanović "lupeta", a Mirko Bajić je dodao kako je nazivanje Bunjevaca u Srbiji Hrvatima "bezobrazluk i licemjerje".

Podržavajući istup predsjednika Hrvatske DSHV je u priopćenju istaknuo kako se u Srbiji "nastavila stara praksa osporavanja hrvatskog identiteta Bunjevaca od najviših predstavnika srbijanskih dužnosnika koje slijepo i posve udvornički prate i oni mjesni Hrvati koji sebe od skorijeg vremena nazivaju Bunjevcima".

Stranka hrvatske manjine ističe da zajednicu Bunjevaca, koji niječu hrvatsku pripadnost, vode oni "koji su izravno bili navezani na hrvatske institucije i organizacije 1990-ih, recimo kao stipendisti DSHV-a".

"Javna je tajna da dio njihova vodstva ima hrvatsko državljanstvo koje su stekli dokazom da su pripadnici hrvatskoga naroda, ne mali broj ih ima nepokretnosti u Hrvatskoj, recimo na Hvaru, gdje se također govori ikavicom", ističe DSHV.  

Stranka u priopćenju naglašava kako je u Srbiji na djelu kontinuirano državno interveniranje u sporu oko pripadnosti Bunjevaca hrvatskom narodu.

"Ova je činjenica neupitna u prostoru znanosti i kao takva se priznaje, osim u Srbiji, u političkom životu svugdje u svijetu. U tom smislu, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović ne treba uopće brinuti, jer je govorio istinu", zaključuje se.

Možda bi predsjednik RH mogao, dodaje DSHV, „svim Hrvatima koji sebe od skora smatraju samo Bunjevcima u Srbiji, pokrenuti postupak za oduzimanje hrvatskoga državljanstva“.

Stranka hrvatske manjine u Srbiji podsjeća da je tzv. bunjevačko pitanje relikt velikomađarskih asimilacijskih projekata iz druge polovice 19. stoljeća, što je vrhunac imalo za vrijeme fašističkog režima Miklósa Horthyia, kada je gotovo sve hrvatsko u Subotici bilo zabranjeno, a oni koji su bili na čelu hrvatskih institucija protjerani ili pozatvarani.

Polemiku o pripadnosti Bunjevaca u Srbiji aktualizirao je Zoran Milanović kada je u ponedjeljak u Splitu rekao da u regiji postoji "neriješena situacija", jer vlast u Beogradu "lupeta o srpskom svetu", dok Zagreb ne smatra Suboticu dijelom "hrvatskog sveta".

"Hrvatska zajednica (u Subotici) veća je nego gotovo sve zajednice u kojima žive Srbi u Hrvatskoj u provinciji, ali Subotica nije hrvatski svet, ne mogu pretendirati na to i davati dvosmislene izjave", rekao je Milanović.

Naveo je da je Subotica 1900. godine imala 100.000 stanovnika, od kojih su "50 posto bili Hrvati Bunjevci", i dodao da ju je to tada činilo "najvećim hrvatskim gradom".

U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od približno 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu, već se deklariraju samo kao Bunjevci. 

Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće, čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. 

Ostala većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati Bunjevci.