Dragan Čović najavio brzo rješavanje trgovinskog spora s EU i Hrvatskom

"Mislim da to možemo završiti u idućih mjesec dana", kazao je Čović novinarima u Sarajevu nakon sastanka sa šefom Delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnarom Wigemarkom i veleposlanicima država-članica EU akreditiranim u BiH.

Kraj godine rok je za prilagodbu privremenog trgovinskog sporazuma kojega je EU ranije postavila BiH uz prijetnju uskraćivanjem trgovinskih povlastica ukoliko on ne bude ispoštovan.
Čović je u utorak kazao kako se ovaj problem, koji se razvlači već mjesecima, može riješiti u zadanom roku i to na obostrano zadovoljstvo.

Nije otkrio potankosti, no naznačio je kako će se prilagodba trgovinskog sporazuma provesti sukladno standardima EU i uz značajnu zaštitu domaćeg gospodarstva kroz sustav uvozno-izvoznih kvota.

Veleposlanik Wigemark podsjetio je kako je BiH s EU potpisala privremeni trgovinski sporazum još prije osam godina, a u međuvremenu je članica Unije postala i Hrvatska, koja je time stekla pravo na sudjelovanje u raspodjeli kvota za bescarinski izvoz u BiH.

"Ovo pitanje može se promatrati iz prespektive pristupa cijelom tržištu EU i to je izvanredna prilika za BiH", kazao je Wigemark.

Čović je dodatno istaknuo kako se u BiH intenzivno radi na ispunjavanju svih uvjeta nužnih da bi ta zemlja početkom 2016. godine podnijela zahtjev za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU.

To se odnosi prije svega na nastavak provedbe plana reformi usuglašenog ranije ove godine, kao i na uspostavu učinkovitog mehanizma koordinacije odnosa sa EU bitnog radi pregovaračkog procesa.

Za sada je sporno to hoće li u donošenju odluka bitnih za pridruživanje EU sudjelovati i županije unutar Federacije BiH, no Čović tvrdi kako je cijeli mehanizam uglavnom već usuglašen, a da će se mijenjati u hodu pokaže li se nedovoljno učinkovitim.

Šef Delegacije EU potvrdio je kako Unija ne nameće neki određeni model, odnosno kako ga treba odrediti sama BiH, a za Bruxelles ostaje bitno da u BiH postoji "jedan glas" u predstojećim pregovorima.

"Riječ je uglavnom o tehničkom, a ne pravnom i političkom pitanju", kazao je Wigemark.

Odao je priznanje vlastima u BiH na napretku postignutom u 2015. godini ističući kako prije samo godinu dana EU uopće ne bi razmatrala zahtjev iz Sarajeva za kandidatski status.

"Vrijeme je da iz BiH počnu stizati dobre vijesti", kazao je Wigemark pojašnjavajući kako će procjenu napretka donositi Europsko vijeće i Europska komisija i ovisno o tome odlučiti može li BiH dobiti status kandidata za članstvo u Uniji.

Potvrdio je ipak kako će EU financijski poduprijeti reforme u BiH, zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Svjetskom bankom (WB) i Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), s oko milijardu eura tijekom iduće tri godine te s još 500 milijuna eura zajmova za infrastrukturne projekte.