DONOSIMO DETALJE Mladi ljudi rade summit hrvatske dijaspore za oporavak ekonomije, razgovarali smo s njima

Kako je otkrio u razgovoru za portal Direktno, cilj ovog summita je poboljšati ulaganja hrvatske dijaspore u ekonomiju Hrvatske, raditi na smanjenju birokracije i problema kada je u pitanju ekonomija i ulaganja u Hrvatsku.

Kako je sam kazao, ovaj događaj neće imati prevelik značaj u smislu politike - jer je cilj ekonomija. Hrvatska je, dodaje, samostalna i dobra država, ali bi mogla i znatno te puno bolje napredovati. 

Što je cilj vašeg događaja?

- Iskreno, ova konferencija nije samo o temi iseljeništva, nego će ovo biti pokretač razgovora i pokreta koji ne smijemo zaustaviti. Moramo nešto učiniti za opstanak naše Domovine, da učinimo Hrvatsku boljom zemljom. Ja, kao mnogi drugi Hrvati, sam živio izvan Lijepe naše, ali to je bogatstvo, a ne slabost. Mi moramo koristiti naše bogatstvo da poboljšamo našu domovinu. Moramo se ujediniti izvan sporta i humanitarnih akcija, moramo se ujediniti kao jedan narod za bolje sutra. Nećemo to postići samo kroz politike. U Hrvatskoj se mnogo toga radi preko državnih institucija, što baš i nije najbolje rješenje.

Mi moramo osloboditi ekonomiju kapitalizma, da se sama razvija i raste. Trebali bi gospodarski surađivati s Velikom Britanijom, SAD-om, Kanadom, Australijom..., a ne samo sa susjednim zemljama i zemljama EU. Da bi to postigli, trebamo koristiti resurse naše dijaspore, odnosno ogromno znanje i poslovno iskustvo koje u iseljeništvu postoji. Možemo oblikovati strategije koje će privući naše ljude. Ja smatram da hrvatski građani u Kanadi i SAD-u ne očekuju od vlade da nešto napravi, nego to, u pravilu, naprave sami. I pri tome im nije važno tko je demokrat, a tko republikanac, odnosno tko je konzervativac, a tko liberal. Bitna im je, kažu, jedino sposobnost i uspješnost u poslovanju.

Tko će sve sudjelovati?

- Ovaj summit će se skupiti Hrvate iz iseljeništva te će se raspravljati prvenstveno o poslovanju i pronalasku rješenja, a ne o problemima iz prošlosti. Namjera ove konferencije nije politička, ali rješenja koja polaznici donesu na konferenciji, bit će isporučena vladinim i poslovnim institucijama kako bi se čuo glas iseljeništva na makroekonomskoj i političkoj razini. Crodiaspora čvrsto vjeruje da ako se poslovne i vladine strategije fokusiraju na bolje mjere poslovanja s Hrvatima u iseljeništvu, rezultat će utjecati na povratak Hrvata te njihovu integraciju s cijelom Hrvatskom, kao jednim narodom.

Ovaj summit je nešto novo. Smatram da će konferencija biti tek početak razgovora koji se, kada krene, neće moći zaustaviti. Preko aplikacije Pleme.app, koja je svojevrsni Facebook za Hrvate u iseljeništvu, namjeravamo povezati sve Hrvate, odnosno sve hrvatske gospodarske komore u svijetu te neprekidno razgovarati i tražiti rješenja i odgovore na pitanje: Kako Hrvatsku učiniti boljom zemljom? Krajnji je cilj povezivanje kroz poslovanje, jer tako možemo osloboditi ekonomiju.

Koliko ste zadovoljni načinom na koji je dijaspora uključena u društveno-političke procese u Hrvatskoj?

- Kao što je izjavio Ivan Grbešić u svom govoru na trećoj sjednici Vladina savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske: Iako je hrvatsko iseljeništvo temelj društvenog, političkog, i ekonomskog života, te je broj Hrvata u iseljeništvu gotovo jednak broju Hrvata u Hrvatskoj, u Hrvatskom saboru su smanjili broj zastupnika za hrvatsko iseljeništvo sa 12 na tri. Kako mogu tri zastupnika predstavljati milijune i milijune Hrvata? Ja čvrsto vjerujem u slobodu, da sami određujemo svoju budućnost.

U Hrvatskoj znamo sto znači sloboda u smislu da smo se borili za našu neovisnost, ali ne znamo još što znači slobodan u kontekstu ekonomije. Čim saznamo da moramo smanjiti utjecaj politike u našem životu, nešto protiv čega smo se borili u Domovinskom ratu, bolje ćemo živjeti. Hrvatska vlada ne treba uspostaviti ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske nego treba privlačiti njezine ljude da se vraćaju. To znači poboljšane uvjete, zakonodavstveni okvir da privlače investicije, oslobodi tržište rada da možeš zapošljavati dobre i kvalitetne ljude, a ne preko veze. To su stvari, nadam se, o kojima se svaki Hrvat u svijetu može složiti.

Što ste vi do sada radili? 

- Bio sam zaposlen u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u Sektoru za međunarodne poslove i privlačenje investicija. Svi su mi govorili da ostanem tamo, jer imam dobru plaću i veliku sigurnost. No, nisam htio ostati. Dao sam otkaz, jer me poduzetnički nagon tjerao da sam nešto pokušam pokrenuti. U Hrvatskoj se mnogo toga radi preko državnih institucija, što baš i nije najbolje rješenje. Mi moramo osloboditi ekonomiju kapitalizma, da se sama razvija i raste.

Trebali bi gospodarski surađivati s Velikom Britanijom, SAD-om, Kanadom, Australijom…, a ne samo sa susjednim zemljama i zemljama EU. Da bi to postigli, trebamo koristiti resurse naše dijaspore, odnosno ogromno znanje i poslovno iskustvo koje u iseljeništvu postoji. Možemo oblikovati strategije koje će privući naše ljude. Želimo osloboditi ekonomiju da se iseljeni Hrvati i njihovi potomci mogu vratiti i ovdje poslovati.

Ima li mogućnosti da se treće ili četvrte generacije Hrvata u iseljeništvu vrate u domovinu i pokrenu neki posao? 

- Hrvatska ima ogromnu priliku. Zašto moramo povećati kvotu stranih radnika u Hrvatskoj kada se Hrvati iz Južne Amerike, u nekim slučajevima, muče zbog neravnopravnosti i nedostatka prilika u njihovima zemljama. Mi možemo dati našim Hrvatima u Južnoj Americi priliku vratiti se u Hrvatsku. Jedan poznati primjer je Maria Florencia Celani. Poznatij kao natjecateljica na 'The Voice Croatia'. Mnogi ljudi koji će prisustvovati na Crodiaspora Summitu su jako uspješno osnovali svjetske firme u Hrvatskoj. John Gašparac, Partner PwC Croatia, Joe Basic, Organizator Ultra Europe glazbenog festivala, i neki koji su osnovali velike bivše hrvatske firme kao Metro - Dennis Rukavina, Darrel Sarić, i Michael Prpić (svi su iz Kanade), i Marion Duzich, vlasnik resorta na kojem će se održati konferencija.

Kako ozdraviti hrvatsku ekonomiju?

- Ako Hrvatska stvarno želi ozdraviti ekonomiju oni trebaju čuti i dovesti stručnjake iz hrvatskog iseljeništva koji će popraviti i izvršiti stvarna rješenja. Svi ovi ljudi koji su se vratili su se žrtvovali i nisu se predali, za možda i uspješniji život u inozemstvu, ali su djelovali onako kako je moj tata mene naučio - da je Hrvatska naša domovina i nemamo drugu domovinu. Što čini Hrvatsku? Zemlja i ljudi. Ako nemamo zemlju ili ljude - onda nemamo domovinu!

Što je najveća prepreka za hrvatsko iseljeništvo?

- Najveća prepreka onima u iseljeništvu je stjecanje državljanstva. Čak kada sam ja stekao državljanstvo, morao sam se preimenovati od Matija Matthew Pavkovic, na Matija Matthew Pavković, jer ne bi tata mogao prenijeti imovinu u Hrvatskoj na mene. Jedan od mojih prijatelja iz Chicaga je čekao tri i pol godina samo za njegovu domovnicu. Ove neefikasnosti u našim državnim institucijama su neprihvatljive. Ima mnogih ponosnih Hrvata, prve, druge, treće i četvrte generacije koji bi voljeli biti službeni Hrvati. Kada sam napokon stekao hrvatsko državljanstvo, nakon što smo došli u Zagreb i sve smo papirologije riješili za domovnicu, još sam čekao tri mjeseca. Sada je puno bolje u Hrvatskoj, ali nije na svjetskoj razini. Druge zemlje nadmaše Hrvatsku olako, iako su nekada bile u lošijem položaju...

Koja još državljanstva imate?

- Nedavno sam stekao američko državljanstvo koji mi prenijela moja mama. Dobio sam social security, registraciju za glasanje u inozemstvu, osobnu iskaznicu i putovnicu u manje od dva tjedna. Oni poštuju njihove građane, oni žele da što više ljudi budu Amerikanci (naravno legalno), i da njihovi građani imaju mogućnost doprinijeti njihovom gospodarstvu i društvu. Hrvatska mora biti ponosna na svoje građane i ljude hrvatskih korijena. To ne možeš učiniti riječima, nego djelima. Ako se  poslovne i vladine strategije fokusiraju na bolje mjere poslovanja s Hrvatima u iseljeništvu, rezultat će utjecati na povratak Hrvata te njihovu integraciju s cijelom Hrvatskom, kao jednim narodom.

Kako dijaspora može pomoći Hrvatima u BiH kojih je mnogo poteklo iz te zemlje?

- Ja sam ponosan Hrvat ali sam vrlo ponosan Hercegovac. Od malih nogu uvijek smatram da su Hrvati u BiH ne samo dio našeg društva nego da su i dio moje domovine. Mi Hrvati iz BiH nismo samo glasovi i politički bodovi. Mi smo sposoban narod i uspješan narod. Ako Hercegovac, Victor Dodig, može biti CEO i Predsjednik najveće banke u Kanadi to je znak hrabrosti i samoodređenja. Moramo ohrabriti naše Hrvate da pregovaraju za bolje uvjete i kao i u Hrvatskoj, smanjiti utjecaj politike na svakodnevni život. Mi živimo u vrijeme da možemo zaraditi novac u našim kućama, selima, bilo gdje na svijetu...

Spas nije samo u jednoj industriji nego Hrvati u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj trebaju raditi prema slobodnijoj ekonomiji. To znači diversifikacija ekonomije da ako jedna industrija pada, možemo se osloniti na druge industrije i reintegrirati nezaposlene na tržištu rada.

Što mislite o iseljavanju danas?

- Želim istaknuti da nije loša stvar da ljudi iseljavaju iz Hrvatske. To je naša snaga. Moramo biti kao Ujedinjeni Arapski Emirati. Oni su namjerno poslali njihove najpametnije studente na najbolja sveučilišta. Dok su oni stjecali iskustva i znanja iz drugih zemalja, ljudi u UAE su pripremali uvjete za njihov povratak. Mi smo spremni za povratak, ali moramo stvarati uvjete za povratak naših cijenjenih Hrvata iz inozemstva. Sada je vrijeme da radimo bolje uvjete, da sami stvaramo i određujemo našu budućnost, i pokazati svijetu da Hrvatska, BiH, Hrvati... nisu samo domaćini i dobri u turizmu, nego smo sposoban narod. 

Inače, ovaj summit će se skupiti Hrvate iz iseljeništva te će se raspravljati prvenstveno o poslovanju i pronalasku rješenja, a ne o problemima iz prošlosti.

Namjera ove konferencije nije politička, ali rješenja koja polaznici donesu na konferenciji, bit će isporučena Vladinim i poslovnim institucijama kako bi se čuo glas iseljeništva na makroekonomskoj i političkoj razini - poručili su organizatori. 

Detaljnije o samoj konferenciji na internetskim stranicama Crodiaspora Summit te na YouTube kanalu.