Cvitanović: Ako Sabor RH Komšića proglasi personom non grata, onda Mesiću i sličnima treba suditi za veleizdaju nacionalnih interesa

Dodao je da je dijagnoza uspostavljena.

"U razgovoru s mnogim međunarodnim dužnosnicima koji predstavljaju ozbiljne države u međunarodnoj zajednici 'fenomen Komšić' kristalno je jasan. Sada treba uspostaviti terapiju kojom će ta bolest biti uklonjena. Mi ispred HNS-a smo smatrali da je najlakši put kojim će pacijent ići putem ozdravljenja - reforma izbornog zakona, međutim to se nije dogodilo jer organizam nije želio primiti terapiju. Sada je naš zadatak da ili pojačamo aktivnosti ili tražimo drugi model rješenja problema", rekao je Cvitanović.

Dodao je da BiH nema građanski ustav, nego je intencija tvorca Ustava u Daytonu bila da tri naroda kroz političke institucije budu adekvatno predstavljena te da izabrani predstavnici Hrvata, Bošnjaka i Srba predstavljaju izbornu volju jednog od ta tri konstitutivna naroda.

U kojoj mjeri Hrvati mogu biti zadovoljni novim izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt?

"Nikako ne možemo biti zadovoljni nametanjem rješenja. Nametnuta rješenja su se rijetko pokazala kao dobra rješenja. Međutim, nešto je valjalo napraviti, od pojave fenomena Komšić 2006. godine mi govorimo o problemu legitimnog predstavljanja, a od uspostave Alijanse i Platforme postalo je jasno da je krajnji cilj takvih unitarističkih politika zapravo eutanazija Hrvata u BiH kao političkog naroda. Schmidtove intervencije u Ustav i Izborni zakon BiH djelomično rješavaju ovaj problem jer ipak onemogućavaju uspostavu vlasti na entitetskoj i državnoj razini bez legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u BiH ali problem sa zloupotrebama i lažnim predstavljanjem još uvijek na cjelovit i sveobuhvatan način nije adekvatno riješen. Ovdje se ne radi o sistemskim, sveobuhvatnim i korjenitim promjenama, prije bih rekao određenim korekcijama ustava i zakona.

Pitanje legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH ovime ni na koji način nije tretirano, a kako sam prethodno rekao, taj problem držim veoma značajnim po budućnost države ali i ukupnih političkih odnosa u društvu. Mi možemo biti zadovoljni Schmidtovim intervencijama u toliko što je napokon prepoznat uzrok problema i izvor frustracije hrvatskog naroda u BiH te što su retrogradne snage koje su najavljivale konačan obračun s Hrvatima u BiH zaustavljene. Koliki im pritisak ta spoznaja predstavlja govore i ove najave masovnih protesta ispred ureda OHR-a te prijetnje koje su osobno upućene Visokom predstavniku za BiH. Međutim, sva ta nervoza, poslane poruke, ocijene koje se tiču ovih izmjena u pravcu zadovoljenja principa legitimnog predstavljanja zapravo dužnosnicima Međunarodne zajednice, Uredu OHR-a, predstavnicima stranih veleposlanstava u BiH sugerira jednu vrlo znakovitu poruku – otpora ne bi ni bilo da im nisu poremećeni velikodržavni planovi stvaranja bošnjačke države jer kome može smetati pravo Hrvata da budu legitimno predstavljeni", odgovorio je.

'Ne mogu razumjeti zašto bi nekome problem da Hrvati biraju svoje legitimne predstavnike'

Imao je što reći i na pitanje mogu li Hrvati biti zadovoljni angažmanom Vlade Hrvatske i njenog predsjednika Andreja Plenkovića. 

"Ni dan danas ne mogu razumjeti zašto bi nekome trebao biti problem da Hrvati biraju svoje legitimne predstavnike i da kao takvi budu predstavljeni kroz političke institucije i tijela vlasti u BiH. Čini mi se da su vodeće države Međunarodne zajednice konačno shvatile što su to glavni problemi unutar BiH te što su naši zahtjevi koje godinama iznosimo i od kojih nećemo odustati. Uz političke predstavnike Hrvata u BiH na problemu 'internacionalizacije hrvatskog pitanja u BiH' uložen je ogroman diplomatski napor svih relevantnih institucija Republike Hrvatske. Na tom pitanju Andrej Plenković, predsjednik hrvatske Vlade, snažno se radio i lobirao još dok je bio europarlamentarac.

Ovo što je napravljeno i što se postiglo sa Schmidtovim intervencijama, iako sam ranije rekao kako nije dovoljno ili bolje rečeno ne predstavlja cjelovito rješenje kojim se uklanjaju svi elementi neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH, ne bi bilo moguće postići bez snažne podrške iz Zagreba. U tom smislu bilo bi uistinu s naše strane malodušno tvrditi da 'netko prodaje maglu' hvaleći Schmidtova rješenja. Primjerenije, ali i točnije bi bilo reći kako je s ovim rješenjima napravljen stanovit i značajan iskorak u popravljanju ustavno-pravne pozicije hrvatskog naroda u BiH, ali taj posao još uvijek nije završen. U nastavku tih aktivnosti i dalje očekujem podršku Vlade RH i premijera Plenkovića koji dobro razumije naš problem, ali i svih drugih institucija kako bi 'hrvatsko pitanje' stavili ad acta".

Za Komšića je još rekao da on kao politička pojava postoji zbog antagoniziranja naroda kojemu pripada.

"Na sreću ili ne sreću, zahvaljujući njemu, demaskirana je politika koja pod krinkom građanske ideje pokušava ostvariti ideju bošnjačke države. U tom pogledu, a osobito zbog retorike kojom se služio on i njegovi stranački poltroni usmjerenu protiv Republike Hrvatske i njenih institucija, predsjednika Vlade i države te konstantnih političkih poruka kojim etiketira RH i Hrvate u BiH kao sljedbenike ustaško-nacističke ideje i politike UZP-a definitivno zaslužuje biti proglašen personom non grata. Međutim, njegova politika živi i egzistira na krilima takvih poruka i činjenici da postojeća ustavno-pravna rješenja u BiH dopuštaju grube zloupotrebe u političkom predstavljanju", rekao je Cvitanović upitan ima li smisla da hrvatski Sabor Komšića proglasi personom non grata.

Dodao je da, kada takve mogućnosti ne bi postojale, Komšić bi bio obična voštana figura bez ikakvog političkog značaja jer je njegova politika bez sadržaja.

"Mnogi bošnjački intelektualci smatraju da je Komšić potkapacitiran obavljati dužnost predsjednika države te da u sređenim okolnostima vjerojatno nikada ne bi došao u priliku da to radi. U tom smislu, ponovit ću, politička pojava Željka Komšića je izraz jedne osmišljene politike pripremljene u najznačajnijim bošnjačkim institucijama, čiji je cilj bio obračunati se s Hrvatima kao političkim faktorom u BiH.

Ono što bošnjačka politika ne može shvatiti, Željko Komšić je najviše štete donio BiH. Hoće li Sabor RH Komšića proglasiti nepoželjnom osobom, manje je važno jer njegovo proglašenje nepoželjnim u praksi ne znači mnogo, ono što je važno jeste da institucije RH shvate da je 'slučaj Komšić' antihrvatski projekt kojega će povijest našeg naroda obilježiti za sva vremena kao nekoga tko je kvislinški sudjelovao u majorizaciji naroda čije ime nosi. Ako Sabor RH Komšića proglasi nepoželjnom osobom, onda Stjepanu Mesiću i sličnima čiju pamet Komšić nosa treba suditi za veleizdaju nacionalnih interesa", zaključio je Cvitanović.