Crna gora ulazi, a BiH zaglavljena između NATO-a, Rusija i Srbije

Ipak, Bosna i Hercegovina je, uz Srbiju, jedina država regije iz koje nisu poslane čestitke Crnoj Gori na pozivu za ulazak u NATO, a iz prvih reakcija bosanskohercegovačkih političara i medija jasno je kako će odnosi sa Sjevernoatlanskim savezom i dalje ostati pitanje oko kojega nema suglasnosti.

Ističući kako je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, u srijedu u Bruxellesu, naznačio da je BiH 'sljedeća na redu' za članstvo, mediji u BiH ipak, ne bez gorčine, podsjećaju kako je prije desetak godina, kada je Crna Gora tek zakoračila na putu ka NATO-u, BiH bila cijeli niz koraka ispred nje u tom procesu. 

"Poziv u NATO je dokaz da Đukanović ne sjedi na dva stolca i da Crna Gora zna gdje joj je mjesto. Ostat će zapisano i da je takav lider mogao biti i Milorad Dodik", konstatira se u komentaru 'Avaza' kojim je dotaknut ključni problem u BiH.

Prema općoj ocjeni, čelnik Republike Srpske Dodik prometnuo se od američkog miljenika i odlučnog zagovornika euroatlantskih integracija u protuzapadnog lobista koji, koristeći složeni sustav odlučivanja u BiH, tu zemlju sada praktično drži taocem rusko-srbijanskih interesa u regiji.

Dodik već godinama uporno ponavlja kako BiH može u NATO samo ako se na takav korak odluči i Srbija, a uz to inzistira da se o eventualnom članstvu u Alijansi na referendumu posebno očituju u Republici Srpskoj.

"Ne želimo NATO granicu na Drini koja bi dijelila Srbe", izjavio je ranije Dodik.

Dosadašnja istraživanja javnog mišljenja pokazala su kako je u Republici Srpskoj najviše do 30 posto onih koji podupiru pridruživanje NATO-u, dok je u Federaciji BiH raspoloženje za članstvo u Alijansi znatno je veće i dijeli ga do 70 posto ispitanika.

No, čak ni različita stajališta o NATO-u trenutačno nisu temeljni problem za BiH jer ta zemlja nije obavila zadaću što ju je dobila još 2010. godine.

NATO je tada za BiH odobrio stupanje na snagu Akcijskog plana za članstvo (MAP), kao zadnjeg koraka prije poziva u punopravno članstvo, no pod uvjetom da prije toga bude proveden postupak uknjižbe nepokretne vojne imovine na Ministarstvo obrane BiH. Riječ je o osamdesetak lokacija što ih je svojedobno na teritoriju te zemlje izgradila i koristila nekadašnja JNA poput vojarni, skladišta, poligona za obuku.

Cijeli proces zakočen je zbog protivljenja vlasti Republike Srpske. One inzistiraju da BiH kao država, pa time ni njene institucije poput Ministarstva obrane, nemaju pravo ni na kakvu imovinu. Prema tumačenjima iz Banje Luke, vlasnici svega toga mogu biti isključivo entiteti, a oni pak mogu 'dati na uporabu' državi nešto od takvih objekata.

Trajni sukob oko koncepta, prema kojem je ustrojena i funkcionira BiH, tako izravno utječe i na približavanje NATO-u. Iako je Ustavni sud BiH presudio da se imovina bivše JNA ima prepisati na BiH kao državu vlasti, u Republici Srpskoj presudu jednostavno odbijaju provesti.

Zbog toga je do sada na ime Ministarstva obrane BiH uknjiženo tek dvadesetak objekata i to onih koji se nalaze na teritoriju Federacije BiH, a nije jasno kakvim će se mehanizmom natjerati vlasti Republike Srpske da i one provedu svoju zakonsku obvezu.

Komentirajući ovaj problem, ministrica obrane BiH Marina Pendeš je izjavila kako je ipak uvjerena da će on u cijelosti biti rješen idućih mjeseci, a da će MAP za BiH 'u najgorem slučaju' biti aktiviran do lipnja 2016. godine. Ministrica obrane BiH odlučan je zagovornik što bržeg približavanja NATO-u i drži kako taj proces ne smije biti uvjetovan onim što čini Srbija.

"Mi smo nezavisna država i, što se tiče poteza drugih država, mi podržavamo njihove aktivnosti. No, nisam uvjerena, niti smatram da trebamo čekati bilo kakav njihov potez. Kao što podupiremo Crnu Goru, koja će sutra podupirati BiH, a Hrvatska nas već podupire za članstvo u NATO i EU, tako ćemo i mi, ako prije aktiviramo i MAP i naravno postanemo članica NATO-a, poduprijeti i Srbiju za članstvo u NATO", kazala je Pendeš.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak koji, u usporedbi s Dodikom, slovi za umjerenog političara iz reda bosanskih Srba, ne dijeli entuzijazam niti optimizam ministrice obrane.

Njegovo je stajalište kako je za BiH, u postojećim okolnostima, najbolje graditi dobre odnose s NATO-om, no bez aspiracija za punopravno članstvo u Alijansi. 

"Mi dobro surađujemo sa NATO-om i imamo ozbiljan konsenzus da se ta suradnja i nastavi. Na tome ćemo graditi našu politiku prema NATO-u", najavio je Crnadak u intervjuu za TV 1.

Potvrdio je kako je, primjerice, 2008. unutar BiH postojala 'ozbiljna aspiracija' za članstvo u NATO-u, no stvari su se u međuvremenu promijenile i to uglavnom među političarima bosanskih Srba, a razlog je stanje na Kosovu i odnos Srbije prema tom pitanju.

"Promijenio se odnos Srbije prema NATO-u. Samim tim odnos Republike Srpske se promijenio, tako da smo došli do situacije koju imamo sada", konstatirao je šef bosanskohercegovačke diplomacije.