Čović upozorio Várhelyija na nužnost izmjene izbornog zakona do kraja ove godine

Kako je priopćeno nakon sastanka, Čović, koji je i predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, ocijenio je da je izmjena Izbornog zakona BiH visoki prioritet.

Nužno je dovršiti proces do kraja neizborne 2021. godine kako bi se osigurala 'potpuna jednakost konstitutivnih naroda u pravima i političkom predstavljanju, kao i implementirati načela jednakosti i nediskriminacije', rekao je Čović.

Prema njegovim riječima prijedlozi izborne reforme koju je predložila hrvatska strana implementiraju presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

Nizom presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu nalaže se otklanjanje diskriminacije prema manjinama kako bi se mogli kandidirati na najvažnije pozicije u državi, a presudom Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića inzistira se na jamčenju legitimnog političkog predstavljanja triju konstitutivnih naroda bez preglasavanja.

Do sada je u tri navrata glasovima dominantno bošnjačkih birača za hrvatskoga člana BiH Predsjedništva biran Željko Komšić, a u dva navrata su u izvršnoj vlasti Federacije BiH isključene stranke za koje je glasovala velika većina hrvatskih birača.

Za sljedeći tjedan najavljen je nastavak razgovora o izbornoj reformi u kojima posreduju posebni izaslanik State Departmenta Matthew Palmer i direktorica za Europu i Aziju u Službi za vanjske poslove EU-a Angelina Eichhorst.

Polazište za izmjenu Izbornog zakona BiH kako bi se udovoljilo presudama Europskog suda za ljudska prava predstavnici SAD-a i EU-a našli su u uklanjanju nacionalnog predznaka kod biranja članova BiH Predsjedništva.

Prema priopćenju Čović i Várhelyi razgovarali su i o napretku BiH prema EU pri čemu je Čović istaknuo potrebu provedbe 14 prioriteta kako bi zemlja dobila kandidacijski status s EU.

“Europski put Bosne i Hercegovine nema alternativu. U potpunosti smo predani ostvarenju tog cilja” - istaknuo je u razgovoru Čović.

Varhelyi se u srijedu u Sarajevu odvojeno sastao s članovima Predsjedništva BiH te čelnicima najutjecajnijih političkih stranaka i potvrdio da za BiH postoji jasna europska perspektiva no samo pod uvjetom da se ispune uvjeti postavljeni kroz 14 prioriteta što ih je 2019. definirala Europska komisija, a da bi se do toga došlo BiH mora još puno toga uraditi.

Rekao je da BH ima europsku perspektivu samo ako njezini političari počnu surađivati i rješavati probleme jer se blokadama i bojkotom ništa neće postići.

U pratnji voditelja Izaslanstva EU u BiH Johanna Sattlera u Mostaru se Várhelyi u četvrtak susreo s vodstvom grada kojega je predvodio gradonačelnik Mario Kordić. Nakon susreta je priopćeno kako je Grad Mostar danas pozitivan primjer suradnje i suživota u Bosni i Hercegovini te da može biti primjer za ostatak države na svim razinama.

U Mostaru su prošle godine održani lokalni izbori nakon punih 12 godina na temelju političkog sporazuma vodećih hrvatskih i bošnjačkih dužnosnika, čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića.

Time su proveli sporazum koji se tiče izmjene Izbornog zakona da bi se održali izbori u Mostaru, no još nije provedena obveza o izbornoj reformi koja se tiče izbora članova BiH Predsjedništva i gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda.