Bošnjačke stranke žele pokoriti Hrvate u BiH i to otvoreno pokazuju

Naime, Picula je kazao kako trenutno političko uređenje u BiH ne funkcionira te je naveo primjer u kojem se Hrvatima biraju politički predstavnici od strane mnogobrojnijeg naroda, odnosno, Bošnjaka. 

Takav stav zasmetao je SDP-u BiH pa su Piculu optužili za "rasističke i uvredljive komentare" te naveli da su stavovi koje on zagovara "stavovi Bože Ljubića, Dragana Čovića i HDZ-ovske retrogradne nacionalističke politike.

Bošnjačke stranke, tako ni navodni multinacionalni i multikulturalni SDP BiH nikako se ne mogu pomiriti s činjenicom da Hrvati u vlastitoj državi ne žele biti građani drugog reda i politički marginalizirana skupina te da to nema veze s vladajućim HDZ-om niti s bilo kojim pojedincom.

Sve što se protivi tomu konceptu, bošnjačke stranke prozovu fašističkim, rasističkim, uvredljivim... 

Koncept koji zagovaraju krovne političke stranke i organizacije bh. Hrvata a koji je na tragu odluka i rezolucija EU Parlamenta i Ustavnoga suda u BiH, nije stav tamošnjeg HDZ-a ili pojedinog političara. To je ono što SDP BiH ne shvaća. 

Piculini stavovi po ovom pitanju podudarni su i stavovima zastupnice Marijane Petir te većine hrvatskih eurozastupnika, ali i većine zastupnika u ovom parlamentu općenito te odlukama i rezolucijama koje je Europski parlament donio a koje su opet sukladne odlukama Ustavnoga suda u BiH.

O neutemeljenim napadima na zastupnika Piculu oglasio se i on sam u komentaru koji je dao portalu Dnevnik.ba. Kazao je da su te kritike više usmjerene na Rezolucije Europskog parlamenta i odluke Ustavnog suda u BiH nego na njega:

"Zbog svoje funkcije u Europskom parlamentu ne želim se uključivati u tekuću izbornu kampanju u BiH. Čak i kad se radi o ovakvim tendencioznim političkim krivotvorinama." – poručio je Picula te nastavio: 

"Čini mi se da kritičari, ionako, više ciljaju na Rezolucije EP-a, SSP EU/BIH kao i na odluku Ustavnog suda BiH nego na mene; a ti dokumenti spadaju u čvrste činjenice o lošem stanju u BiH, koje plitkim osporavanjima samo dobivaju na težini", kazao je Picula Dnevniku. 

Podsjetimo, Ustavni sud BiH donio je presudu u  slučaju Ljubić po kojoj je kazano da tamošnji Dom naroda FBiH nije i ne može biti 'dom kantona' (županija), a presudu su u potpunosti ignorirale bošnjačke političke stranke nudeći svoj model Izbornoga zakona po kojemu bi mogućnosti za preglasavanje Hrvata bile u potpunosti ozakonjene i legitimirane.

Bošnjačke političke elite predvođene strankama s građanskim predznakom poput SDP-a BiH ili notornog Suljagićevog Građanskog saveza žele Hrvate potpuno pokoriti, pretvoriti u građane drugog reda, a njihovu političku ulogu i identitet potpuno marginalizirati. Te tendencije pojačane su ovih dana zbog početka predizborne kampanje uoči listopadskih izbora u BiH, ali su cijelo vrijeme glavna misao vodilja ovih stranaka i njihovih aktera.

--