Borislav Paravac optužen za progon Hrvata i Bošnjaka s područja Doboja

U optužnici objavljenoj u Sarajevu stoji kako je na početku rata u BiH 1992. godine Paravac (72) bio na čelu tzv. kriznog stožera općine Doboj kojega je uspostavila Srpska demokratska stranka (SDS).

Krizni je stožer bio ključna poluga civilne vlasti bosanskih Srba kada je započela kampanja etničkih progona Hrvata i Bošnjaka koji su do početka rata činili 53 posto stanovništva dobojske općine u kojoj je živjelo nešto više od stotinu tisuća ljudi.

Nakon rata Paravac je ostao visokim dužnosnikom SDS-a i kao njezin član je 2003. godine imenovan za srpskog člana Predsjedništva BiH nakon što je s te dužnosti odlukom tadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Paddyja Ashdowna smijenjen Mirko Šarović, sadašnji ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Nakon što mu je istekao mandat 2006. godine Paravac je otišao u mirovinu i otišao živjeti u Doboj a o njemu se godinama ništa nije čulo.

Na temelju istrage koju je otvorilo tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY)  osim protiv Paravca optužnica je podignuta i protiv Milana Ninkovića (72) koji je tijekom rata u BiH bio na dužnosti ministra obrane u vladi bosanskh Srba te protiv Andrije Bjeloševića (61) koji je u ratu bio šef dobojske policije kao i njegova ratnog zamjenika Milana Savića (63).

Riječ je o najvišim dužnosnicima vlasti bosanskih Srba na području Doboja 1992. i 1993. godine.

Optužnica ih tereti za sudjelovanje u širokom i sustavnom napadu na civilno stanovnišvo nesrpske nacionalnosti odnosno za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti.

U optužnici su kao konkretni zločini navedeni ubojstva i progoni civila, zatočenja, zlostavljanja i pljačke nekoliko desetaka tisuća Hrvata i Bošnjaka i to s područja Doboja i Teslića.

Četvorica optuženih terete se za organiziranje napada vojske, polciije i paravojnih postrojbi na hrvatska i bošnjačka naselja.

Tijekom tih napada ubijeno je više stotina civila a samo dio tijela nakon rata pronađen je u masovnim grobnicama dok se za posmrtnim ostacima drugih žrtava i dalje traga.

Tijekom kampanje etničkih progona vojska i policija bosanskih Srba protuzakonito su zatočile na tisuće Hrvata i Bošnjaka koje su držali u improviziranim logorima i tamo ih zlostavljali.

Optužena četvorka tereti se i za uništavanje većeg broja hrvatskih i bošnjačkih  vjerskih i kulturnih objekata na području Doboja i Teslića, ukljućujući tu spomenike pod zaštitom države.

Najavljeno je kako će tužiteljstvo krivnju optućenih dokazivati pozivanjem 214 svjedoka i sudskih vještama te uz više stotina materijalnoh dokaza.