Biskupi traže brzu uspostavu vlasti i zaštitu katolika od nestanka

Katolički biskupi iz Bosne i Hercegovine pozvali su u srijedu političke stranke u BiH koje su dobile povjerenje birača na izborima 12. listopada da što prije uspostave novu vlast i počnu rješavati nagomilane probleme, a predsjednik Biskupske konferencije BiH banjolučki biskup Franjo Komarica upozorio je političare kako napokon moraju prestati brinuti isključivo o osobnim interesima i početi raditi za opće dobro.

Na dvodnevnom redovitom zasjedanju BK BiH biskupi su usvojili posebnu izjavu kojom su pozvali sve predstavnike vlasti, a posebice one iz hrvatskog naroda, da se "aktivnije zauzmu protiv iskorjenjivanja katolika i Katoličke crkve, prije svega na teritoriju Republike Srpske, ali i u dijelovima Federacije BiH".

"Više je nego jasno da jedan konstitutivni narod nestaje", kazao je biskup Komarica novinarima u Sarajevu ilustrirajući to podacima o broju vjernika u Banjolučkoj biskupiji kojih je ostalo tek nešto više od 35 tisuća.

Od toga njih oko 30 tisuća živi u 17 župa na teritoriju Federacije BiH, dok ih je u onima na teritoriju RS krajem prošle godine bilo jedva pet tisuća odnosno za oko tisuću manje nego, primjerice, 1999. godine.

U 18 od 31 župe Banjolučke biskupije koja se nalazi na teritoriju RS danas nema niti jednog katolika, a u najvećem gradu u tom entitetu Banjoj Luci ih je tek 945.

U usporedbi s 1999. godinom broj katolika u Banjolučkoj biskupiji manji je za čak 17 tisuća.

Biskup Komarica je kazao kako krivnju za kontinuirani odlazak Hrvata-katolika snose političari koji za povratak prognanika ili nisu zainteresirani ili ga svjesno priječe.

"To pokazuje imbecilnost političara u našem društvu", bio je oštar predsjednik BK BiH.

Kazao je i kako Hrvatima u RS nikakvo dobro nije donijelo ni strateško partnerstvo kojega su davno proglasili predsjednik HDZ BiH Dragan Čović i predsjednik RS Milorad Dodik.

"Rezultati su više nego očiti", kazao je Komarica dodajući kako stanje na terenu pokazuje da se političari s ovakvim pristupom "više brinu za vlastiti džep nego za opće dobro".

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić podsjetio je kako političari u BiH nikada nisu ozbiljno razmotrili nastojanja i pozive Katoličke crkve da se stanje ozbiljno mijenja pa je takvu sudbinu doživio i prijedlog BK BiH o teritorijalnom preustroju zemlje.

Po tom dokumentu ponuđenom još 2005. godine BiH bi se trebala preustrojiti po regionalnom načelu pri čemu bi bila uspostavljena četiri funkcionalna kantona umjesto sadašnjih entiteta. Sarajevski, Banjalučki, Mostarski i Tuzlanski kanton ili regija formirali bi se po gospodarskim, prometno-komunikacijskim, prirodnim, povijesnim i geografskim kriterijima, a po sastavu stanovništva bili bi multietnički.

Biskupi su u izradi ovog prijedloga vodili računa i o potrebi etničke ravnoteže i očuvanja prava svih naroda pa su tako konstatirali kako bi u novouspostavljenim jedinicama svaki konstitutivni narod morao imati najviše 40 posto, a najmanje 30 posto udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti kako niti jedan od naroda ne bi bio majoriziran.

"Ono što smo ponudili nitko nije odbio kao bezvrijedno, no nitko nije ni prihvatio", kazao je kardinal Puljić dodajući kako takve i slične prijedloge uglavnom "prekriju magle iza kojih se lovi u mutnom".

"Mi od naše borbe za prava čovjeka ipak nećemo odustati jer imamo pravo na jednakopravnost", kazao je vrhbosanski nadbiskup.