Biskup Komarica pozvao je na zaustavljanje nezakonito otimanje imovine prognanih iz Republike Srpske

U intervjuu za bosanskohercegovački javni servis BHT 1, čiji su izvadci u četvrtak objavljeni na mrežnim stranicama te kuće, biskup Komarica je upozorio kako Zakon o premjeru i katastru, kojega od 2012. kada je donesen provode vlasti Republike Srpske, predstavlja institucionaliziranu nepravdu jer praktično znači oduzimanje imovine osobama koje su prognane iz svojih domova, a sada se od njih očekuje da ponovo dokazuju svoje pravo na vlasništvo.

“Devedeset devet posto ljudi kojih se to tiče, a koji su maknuti sa svoje djedovine i očevine, ne znaju uopće o tome. Po Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, ljudi uopće za to nisu čuli. Kažu: 'Niti to pratimo, niti išta'. Preko noći će se dogoditi da ti ljudi ostanu bez imovine”, upozorio je biskup Komarica.

Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) uspostavio je posebno povjerenstvo koje analizira posljedice ovog, ali i "Zakona o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama", koji bi također trebao biti na snazi u Republici Srpskoj i kojim se dodatno komplicira proces vraćanja imovine, posebice one oduzete u vrijeme bivših jugoslavenskih država.

Biskup Komarica je rekao kako očekuje da će to povjerenstvo opravdati očekivanja, ali je istaknuo kako je nužno ljudima čijoj imovini sada prijeti otimanje osigurati dodatnu pravnu pomoć kako bi se oni mogli nositi s izvjesnim sudskim postupcima dokazivanja svojih prava na imovinu.

Reakciju, odnosno zaštitu pravne države je zatražio od sadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je u državni vrh izabran kao kandidat iz reda hrvatskog naroda, ali i od predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića.

"On (Čović) je vrlo svjestan svoga posla i svoje povijesne zadaće i da će biti sudionik nestajanja jednog domicilnog naroda u ovoj zemlji. Ovdje hrvatski narod nije došljak kao Švedskoj, Njemačkoj ili Kanadi, nego je domicilni", kazao je banjolučki biskup.

Zakon o premjeru i katastru koji se pokazao spornim u praksi trebao je osigurati objedinjavanje postojećih evidencija nepokretnosti u Republici Srpskoj. Jedna njegova odredba regulira postupak u slučaju spora oko vlasništva.

U takvim se slučajevima "stranku s manje vjerojatnim pravom", pri čemu je uglavnom riječ o prognanicima koji nisu u prilici koristiti svoju imovinu, upućuje da u roku od 30 dana pokrene postupak dokazivanja svojih prava pred nadležnim sudom, a ako to ne učini, nekretnina se upisuje u korist osobe čije pravo posebna komisija ocijeni "vjerojatnijim".

To u praksi znači da osobe koje ne žive u RS i za koje vlasti u tom entitetu nemaju podatke o mjestu gdje borave ne mogu ni znati kako netko drugi polaže pravo na njihovu imovinu pa ne mogu ni pokrenuti predviđeni sudski postupak.

Na temelju ovog zakona bez dijela svoje imovine ostala je i Banjolučka biskupija, kojoj je uzurpirano zemljište u općini Laktaši i prepisano na Republiku Srpsku.

Komisija Iustitia et pax Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine zatražila je pomoć kako bi se spriječio nastavak bezakonja odnosno otimanja privatne imovine.

"Zakon je nepravedan te protivan i Ustavu BiH i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, jer se imovina države BiH nastoji utvrđivanjem faktičkog stanja upisati na entitet Republika Srpska prije nego se donese zakon o državnoj imovini na razini cijele BiH. Njime su najviše pogođeni brojni građani BiH koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove, svoju imovinu i svoju domovinu", stoji u izjavi koju je tim povodom objavila komisija.