HRVATSKI VELEPOSLANIK U SRBIJI

Biščević reagirao na uvođenje bunjevačkog jezika: S obzirom na to da ne postoji bunjevačka država…

Autor

bl

Izmjenom Statuta grada, takozvani bunjevački jezik bit će jedan od četiriju koji su u službenoj uporabi u Subotici, uz srpski, hrvatski i mađarski, i počet će se primjenjivati od sredine svibnja kada odluka o proglašenju stupa na snagu. Bunjevačka ikavica proglašena je u četvrtak službenim, nehrvatskim, jezikom grada Subotice, što je vodstvo hrvatske manjine ocijenilo prijelomnom točkom državnog intervencionizma u identitetskom sporu o pripadnosti bačkih Bunjevaca.

06.05.2021. u 14:41
Ispiši članak

Povodom proglašenja bunjevačke ikavice službenim, nehrvatskim, jezikom grada Subotice, oglasio se hrvatski veleposlanik Hidajet Biščević. Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

"U povodu usvajanja odluke o izmjeni Statuta grada Subotice i uvođenja četvrtog, tzv. bunjevačkog jezika, u službenu uporabu, ostaje obveza ponoviti argumente koje sam iznio u prvom reagiranju na pojavu te inicijative, 2. ožujka 2021. godine - zakonodavno-pravno neutemeljena, lingvistički promašena i protivna međudržavnom sporazumu Srbije i Hrvatske iz 2004. godine o uzajamnoj zaštiti manjina.

Povrh toga, upozorio sam i na šire, političke dimenzije takve inicijative – od onih koje upućuju na političko manipuliranje položajem i statusom dijela Bunjevaca koji se ne žele izjašnjavati kao Hrvati što je bilo očigledno u devedesetim godinama, do negativna odraza inicijative na bilateralne odnose.

U diplomatskoj komunikaciji hrvatsko Veleposlanstvo je nastojalo prenijeti sve navedene argumente srpskim dužnosnicima, radi  ukazivanja na širu dimenziju cijelog slučaja. Zamolba da se upravo ta dimenzija uzme u obzir prenesena je i Kabinetu Predsjednika, o tome je bilo razgovora na sastanku s ministrom Selakovićem, zatraženo je razumijevanje i od Predsjednika Skupštine grada Subotice Pasztora – sve su diplomatske inicijative bile usmjerene, prije svega, na argumentaciju o višestrukoj neutemeljenosti inicijative i na sagledavanje političkih posljedice.

Odluka o izmjeni Statuta utoliko potvrđuje da je prije svega riječ o političkom stavu i političkim ciljevima inicijative – koliko god se njeni nositelji pozivali na 'manjinska prava' ili na potiranje odluka bivših jugoslavenskih vlasti iz 1945. godine kojom su svi Bunjevci bili pozvani da se opredjeljuju kao Hrvati  - pa se izdvajanje dijela Bunjevaca iz hrvatskog korpusa tumači i kao poništavanje naslijeđa komunizma! – ipak je potrebno upozoriti na jednostavnu i notornu činjenicu. Naime, da bi neka etnička zajednica bila manjina u drugoj državi mora prije svega imati svoju matičnu državu. Koliko je poznato, ne postoji bunjevačka država, pa je očito da cijela inicijativa s tzv. bunjevačkim jezikom prije svega ima političku pozadinu i političke poruke hrvatskoj zajednici u Srbiji. Dodatan razlog zabrinutosti – ali i odlučnosti da se diplomatski aktivnostima na bilateralnom planu zaštiti i unaprijedi položaj hrvatske zajednice u Srbiji – leži u činjenici da je do svega došlo u vrijeme kada svjedočimo bitno unapređenje i jačanje položaja srpske zajednice u Hrvatskoj", stoji u priopćenju veleposlanika Biščevića.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.