sarajevo

BiH: Hrvati traže novi RTV sustav, predlažu švicarski ili njemački model

Autor

Direktno.hr

Političke stranke u Bosni i Hercegovini, okupljene u Hrvatskom narodnom saboru (HNS), izistirat će na preustroju sustava javnog radio-televizijskog emitiranja u toj zemlji jer dijele stajalište kako je postojeći neustavan i diskriminirajući prema Hrvatima, najavili su u ponedjeljak u Sarajevu predstavnici HNS-a na javnoj raspravi koju je ta organizacija upriličila kako bi predstavila svoj model transformacije RTV sustava.

27.02.2017. u 14:28
Ispiši članak

U BiH trenutačno postoji krovni sustav na državnoj razini, odnosno Radio-televizija BiH (BHRT), s po jednim radijskim i televizijskim programom, kao i dva servisa na entitetskim razinama.

RTV Federacije BiH (RTVFBiH) također ima po jedan radijski i televizijski program, kao i Radio-televizija Republike Srpske (RTRS).

Ocjena je hrvatskih stranaka kako niti jedan od tih servisa ne zastupa interese i potrebe hrvatskog naroda u BiH.

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je kako je javni RTV sustav važan element jednakopravnosti Hrvata u BiH pa se kroz njegov preustroj može riješiti pitanje očevidne nefunkcionalnosti postojećeg modela, ali i zajamčiti poštivanja temeljnih nacionalnih prava.

"Sustav se da organizirati na cjelovit i transparentan način", kazao je Čović dodajući kako je uvjeren da će se s drugom partnerima u vlasti na kraju naći odgovor na tragu rješenja koja nudi HNS.

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić kazao je kako je sasvim izvjesno da gotovo nitko u BiH nije zadovoljan postojećim sustavom javnog emitiranja.

"Deset godina nakon donošenja zakona o javnom RTV sustavu on se pokazao neodrživim", kazao je Ljubić ističući kako hrvatski narod u njemu nije zastupljen sa svojim identitetskim vrijednostima.

Zakonskim rješenjima, nametnutim odlukama visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH od 1999. odnosno 2005., kako je ustvrdio Ljubić, Hrvatima u BiH uskraćena je medijska autonomija kao posebni vid kulturne autonomije na koju taj narod, kao jedan od tri konstitutivna, ima ustavno pravo.

"Prijedlog se temelji na načelima suvremenih javnih RTV sustava i afirmira zajedničke, ali i pojedinačne vrijednosti sva tri konstitutivna naroda", kazao je Ljubić dodajući kako je on kompatibilan i sa sadržajem posljednje rezolucije Europskog parlamenta o BiH.

Model kakvog nudi HNS temeljen je na iskustvima Belgije i Švicarske, s obzirom da su ona najbliži stanju u BiH.

U slučaju BiH to bi značilo uspostavu jednog servisa na državnoj razini, uz tri "nacionalna" servisa sa sjedištima u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, koji bi odražavali interese tri konstitutivna naroda.

Ivan Vukoja, voditelj odjela za medije Glavnog vijeća HNS-a, kazao je kako je on namijenjen stabilizaciji i integraciji medijskog prostora u BiH.

Alternativa tom modelu je djelomični preustroj postojeće strukture, odnosno zadržavanje BHRT i RTRS-a u postojećem obliku, s tim što bi se unutar RTVFBiH uspostavila dva servisa koja bi program emitirala u pravilu na hrvatskom odnosno bosanskom jeziku.

Prijedlog HNS-a bit će upućen političkim strankama zastupljenim u parlamentu kako bi se tamo provela formalna rasprava i pokušao postići dogovor o konačnom rješenju.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.