'BiH bez Hrvata je vizija države koju želi Bakir Izetbegović'

Njegova izjava ponovni je pokazatelj licemjerja kojim se problem hrvatske obespravljenosti u BiH u vidu nemogućnosti biranja vlastitih predstavnika pokušava skrenuti na priču koje je nacionalnosti pojedini djelatnik u državnoj upravi.

Izetbegovićeva izjava služi skretanju pozornosti s priče o obespravljenosti Hrvata. Ovakvim izjavama, Izetbegović se nada zbuniti dio službenog Zagreba s obzirom na to da je u intervjuu ponovio kako je i Plenkovića upoznao s tim koje su nacionalnosti pojedini zaposleni u državnom aparatu BiH.

To bi, istini za volju, bilo moguće i problematizirati kada bi zaista bilo točno, međutim, Izetbegović 'zaboravlja' kako na pojedinim funkcijama koje pripadaju Hrvatima često sjede ljudi koji ili nisu Hrvati ili se samo tako izjašnjavaju u svrhu dobivanja radnog mjesta. O tome nam je govorio i novinar Večernjeg lista Zoran Krešić koji je podsjetio na izvješće ureda Ombudsmena BiH.

'Stotinu puta ponovljena laž...'

"Stotinu puta ponovljena laž postaje istina, odavno je inovirao propagandu zloglasni nacistički strateg Joseph Goebbels. To bi se apsolutno moglo primijeniti i u doslovno 'naučene lakcije' koje godinama ponavlja dio bošnjačkih političara. A koje nemaju veze s istinom. Najbolji odgovor o tome kakav je položaj Hrvata, Bošnjaka i Srba u institucijama države, entiteta i županija dao je ured Ombudsmena BiH u izvještaju koji se može pronaći na njegovim stranicama", rekao je Krešić za Direktno.

Dopredsjednik HDZ-a BiH Zdenko Ćosić u izjavi za Direktno kaže kako Izetbegović tom izjavom ne dokazuje ništa jer je i dalje činjenica da on blokira ustavno pravo Hrvatima da biraju svoje predstavnike.

"Zanimljivo je što zagovornik 'građanskog' društva tako precizno broji krva zrnca svih zaposlenika da bi zaključio da Hrvata ima previše!? Što time dokazuje dok istodobno blokira ustavno pravo jednom narodu birati svoje političke predstavnike u Predsjedništvo i Dom narada, tj. u institucije države koje i postoje kao mehanizam zaštite od majorizacije kakvom prijeti Izetbegović", pita se Ćosić.

Glavni urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj kaže za Direktno kako se bošnjački političari - koji se navodno bore protiv brojanja krvnih zrnaca - zalažu upravo za to.

"Izjave Bakira Izetbegovića o tomu kako su Hrvati u BiH prezastupljeni u institucijama države, entiteta i županija u BiH najbolje govore o tomu tko zapravo broji 'krvna zrnca' u ovoj zemlji. Naime, omiljena fraza bošnjačke politike je da se oni navodno bore protiv podjela i protiv spomenutog brojanja 'krvnih zrnaca'. Ipak, vidimo da su jedini koji ta zrnca broje upravo bošnjački političari, što više, najvažniji među njima, a to je predsjednik SDA", kazao je Gudelj.

Dnevnikov urednik ocjenjuje i da se Izetbegović ovdje koristi "nevještim sofizmima" kako bi dokazao nešto što se ne može dokazati.

"Koliko Hrvata radi u glomaznoj javnoj upravi Bosne i Hercegovine nema doslovno nikakve veze s pravom na izbor legitimnih političkih predstavnika, odnosno s izmjenama Izbornog zakona. Izetbegović se ovdje koristi nevještim sofizmima i pokušava povezati stvari koje nemaju nikakve međusobne veze jer nema argumenata kojima bi osporio hrvatske zahtjeve za izmjenama Izbornoga zakona BiH na način da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike, tj. da se onemogući pojava fenomena Komšić", kategoričan je Gudelj.

Hrvati su višestruko manje zastupljeni

SDA i politika koju provodi Izetbegović je Hrvatima, podsjeća Krešić, četiri puta birala člana Predsjedništva BiH.

"Stoga svim neovisnim promatračima prepuštam da utvrde tko laže Ombudsmeni ili Izetbegović i ekipa iz SDA. A činjenice govore kako su na razini države u četiri navrata Hrvatima Bošnjaci 'uvalili' Sejdu Bajramovića u državno Predsjedništvo. Bilo da je tamo uguran pokojni Jozo Križanović nakon smjene Ante Jelavića, do brutalne primjene miloševićevskog tipa treniranja demokracije sa Željkom Komšićem, novovjekovnim Sejdom Bajramovićem", rezolutan je Krešić.

Neusporedive su, smatra Večernjakov novinar, makinacije kojima se krađa političkih predstavnika pokušava nadomjestiti matematikom o nižerangiranim službenicima.

"A s obzirom na golemu ulogu koju ima ured člana bh. Predsjedništva i posljedice koje izaziva od smjene diplomata i postavljanja privatnih 'halal' Hrvata, kakav je i sam, može se reći kako Hrvati najmanje 16 godina nemaju ili neće imati svog člana državnog vrha. To se nikakvom matematikom postotka s brojevima nižih službenika u vlasti ne da izravnati", ocijenio je Krešić.

Po mišljenju Gudelja, BiH bez Hrvata je vizija države kakvu Izetbegović želi.

"Izetbegovićeve izjave jasan su znak kakve su namjere bošnjačke politike prema Hrvatima. Nakon što im se oduzmu politička prava, pravo na izbor vlastitih političkih predstavnika, slijedi čistka Hrvata u tijelima javne uprave. To je vizija države BiH kakvu promovira bošnjačka politika", zaključio je Gudelj.

Krešić podsjeća i kako su Hrvati u nekim dijelovima BiH višestruko manje zastupljeni nego što to propisuju zakonske norme.

"A onda imamo niz institucija u kojima su Hrvati gotovo na razini statističke pogreške poput federalnog ministarstva unutarnjih poslova, branitelja, a napose oko vodećih pozicija. U Tuzli unatoč ustavnoj obvezi nema nijednog ministra Hrvata. Edim Fejzić i Anel Šahinović u Domu naroda su 'Hrvati'. Iskreno, nisam vidio nijednog 'Jozu Čuljka' u bošnjačkom klubu toga doma. Samo je to dostatno da se izjave Izetbegovića svrstaju u rubriku onih koje se mogu nazvati sto puta ponovljena laž postaje istina", dodao je Krešić.

Podsjetio je i na ulogu međunarodne uprave koja je, po njegovim riječima, dramatično oslabila ulogu Hrvata.

"I na kraju krajeva, da se bude jasno. Hrvatima je međunarodna uprava otela paritet u vladi Federacije BiH čime je dramatično oslabljena uloga ovoga naroda unatoč tome što je potpisano u Washingtonskom sporazumu o prekidu hrvatsko-bošnjačkog rata. U Domu naroda je poremećen sustav natpolovičnog odlučivanja u klubu koji je je sa 30 smanjen na 17 izaslanika te je dovoljno za bilo koju odluku imati šest izaslanika. A svih šest su Edimi, Aneli ... U Sarajevu, koje se kiti multikulturalnošću nijedan Hrvat nije direktor bilo koje ustanove", ocijenio je Krešić.

Izetbegović bi, kaže Ćosić, "igrao utakmicu tako što su na obje strane njegovi igrači, a onda prebrojavao gledatelje i rekao da je Hrvata više nego što treba".

Podsjeća ga to na jezivu stvar.

"Jezivo me asocira ta priča na stanje tridesetih godina prošlog stoljeća kad su se proganjali Židovi. Ostalo je povijest! Ne smije se zaboraviti, ali neka tako i ostane - samo povijest", zaključio je Ćosić u izjavi za Direktno.

Slikovita je, kaže Krešić, posljednja 'hrvatska direktorska funkcija' u Sarajevu.

"Posljednji direktor Hrvat bio je direktor tamošnjeg groblja. Možda to slikovito objašnjava kakva je uloga namijenjena Hrvatima. A sve izjave koje se u tome smislu daju imaju za cilj nastaviti preglasavanje i hegemoniju nad ovim narodom", zaključio je Krešić.